Sticky post

Despot Stefan Lazarević i brat Vuk — kako je građanski rat pocepao porodicu Lazarevića?


U srpskoj istoriji despot Stefan Lazarević ostao je zapamćen kao ratnik, diplomata, graditelj Beograda, pokrovitelj književnosti i autor čuvenog „Slova ljubve“. Njegov mlađi brat Vuk mnogo je manje poznat. U školskim pregledima pojavljuje se gotovo usputno, kao jedan od sinova kneza Lazara i kneginje Milice, a zatim nestaje sa istorijske scene. Ali između dvojice braće odigrao se jedan od najdramatičnijih porodičnih i političkih sukoba srpskog srednjeg veka. Continue reading Despot Stefan Lazarević i brat Vuk — kako je građanski rat pocepao porodicu Lazarevića?

Sticky post

KNEZ MIHAILO — Ko je zaista stajao iza atentata u Košutnjaku?


Ubice su uhvaćene i osuđene, ali politička pozadina atentata od 10. juna 1868. godine nikada nije u potpunosti rasvetljena. Da li je reč bila o ličnoj osveti, pokušaju dinastičkog prevrata ili mnogo široj političkoj zaveri? Dok su tragovi istrage vodili prema Karađorđevićima, najveću političku korist od kneževe smrti imali su ljudi iz njegovog neposrednog okruženja. Continue reading KNEZ MIHAILO — Ko je zaista stajao iza atentata u Košutnjaku?

Sticky post

FELJTON 7/8 — Ko su onda današnji Srbi — starosedeoci, doseljenici ili i jedno i drugo?


Posle šest nastavaka našeg feljtona stigli smo do pitanja zbog kojeg su gotovo sva prethodna pitanja uopšte bila važna. Ko su onda današnji Srbi? Da li su potomci stanovništva koje je na Balkanu živelo hiljadama godina pre Slovena? Da li su potomci doseljenika koji su tokom ranog srednjeg veka stigli sa severa i severoistoka Evrope? Ili je sama potreba da izaberemo samo jednu od te dve mogućnosti — pogrešna? Drevna DNK poslednjih godina dala je odgovor koji je istovremeno jednostavan i komplikovan. Continue reading FELJTON 7/8 — Ko su onda današnji Srbi — starosedeoci, doseljenici ili i jedno i drugo?

Sticky post

FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca


Više od jednog veka rasprava o doseljavanju Slovena i Srba na Balkan uglavnom se vodila na osnovu tri vrste dokaza. Pisani izvori. Arheologija. Jezik. Jedni su se pozivali na Porfirogenita i njegovu priču o dolasku Srba za vreme cara Iraklija. Drugi su upozoravali da vizantijski car piše tri veka kasnije. Arheolozi su tražili slovensku keramiku, poluukopane kuće i grobove. Skeptici su odgovarali da lonac nema nacionalnost. A onda je u raspravu ušao dokaz koji Konstantin Porfirogenit, Jireček, Ruvarac, pa čak ni najveći arheolozi XX veka nisu mogli da zamisle. Drevna DNK. Continue reading FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca

Sticky post

FELJTON 5/8 — Šta su arheolozi zaista pronašli — i šta nisu: postoji li materijalni dokaz „dolaska Srba“ na Balkan?


Ako su Srbi za vreme cara Iraklija u VII veku zaista došli na Balkan onako kako će tri stotine godina kasnije opisati Konstantin Porfirogenit, trebalo bi postaviti jednostavno pitanje: šta su ostavili iza sebe? Continue reading FELJTON 5/8 — Šta su arheolozi zaista pronašli — i šta nisu: postoji li materijalni dokaz „dolaska Srba“ na Balkan?

Sticky post

Zašto su istoričari počeli da sumnjaju u Porfirogenita: šta u njegovoj priči odgovara činjenicama, a šta otvara ozbiljna pitanja? – FELJTON 4/8


Ako bismo iz ranosrednjovekovne istorije Srba izbacili Konstantina VII Porfirogenita, nastala bi ogromna praznina. Nestala bi gotovo čitava priča o Beloj Srbiji. Nestao bi neimenovani knežev sin koji navodno dovodi polovinu Srba caru Irakliju. Nestala bi epizoda o prvom naseljavanju kod Soluna, povratku preko Dunava i novoj molbi za zemlju preko Beograda. Mnogo manje bismo znali o Vlastimiru, Mutimiru, Petru, Pavlu, Zahariji i Časlavu. Zbog toga je Porfirogenit decenijama tretiran gotovo kao kičma najranije srpske istorije. Ali upravo tu leži problem. Continue reading Zašto su istoričari počeli da sumnjaju u Porfirogenita: šta u njegovoj priči odgovara činjenicama, a šta otvara ozbiljna pitanja? – FELJTON 4/8

Sticky post

Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8


Gotovo svaka rasprava o poreklu Srba na Balkanu pre ili kasnije završava kod jednog čoveka. Konstantina VII Porfirogenita. Vizantijskog cara koji je živeo u X veku i ostavio tekst na kojem je u velikoj meri izgrađena tradicionalna priča o “doseljavanju” Srba. Šta je Porfirogenit zaista zapisao i koliko mu se može verovati!? Continue reading Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8

Sticky post

Zaboravljena Sremska ofanziva 1914. — kako je Sava postala „prva Plava grobnica“, a posle povlačenja počela odmazda nad stanovništvom


Kada se u Srbiji govori o Prvom svetskom ratu, 1914. godina gotovo automatski priziva Cer i Kolubaru. Dve velike pobede. Dve bitke koje su postale deo nacionalnog pamćenja. Između njih, međutim, nalazi se jedna mnogo manje poznata operacija koja je počela kao ambiciozan pokušaj da Srbija, samo dve nedelje posle Cerske pobede, prenese rat na teritoriju Austrougarske. Završila se katastrofom jedne srpske divizije, povlačenjem Prve armije iz Srema i talasom represije nad tamošnjim srpskim stanovništvom. Bila je to Sremska ofanziva septembra 1914. godine. Continue reading Zaboravljena Sremska ofanziva 1914. — kako je Sava postala „prva Plava grobnica“, a posle povlačenja počela odmazda nad stanovništvom

Sticky post

FELJTON 2/8 — Pre Porfirogenita: Sloveni prelaze Dunav, ali gde su Srbi? Šta izvori VI i VII veka zaista govore o Balkanu


Kada se u školskim knjigama govori o ranom srednjem veku, priča obično izgleda jednostavno. Tokom VI i VII veka Sloveni prelaze Dunav, naseljavaju Balkan, a među njima dolaze i Srbi. Vizantijski car Iraklije dopušta Srbima da se nasele na određenim teritorijama, oni prihvataju hrišćanstvo, stvaraju prve oblasti i tako počinje srednjovekovna istorija srpskog naroda. Problem je što čovek koji nam najdetaljnije prenosi tu priču — car Konstantin VII Porfirogenit — piše tek sredinom X veka. Dakle, približno tri stotine godina posle događaja koje opisuje. Šta onda pišu ljudi koji su živeli mnogo bliže navodnom doseljavanju? Continue reading FELJTON 2/8 — Pre Porfirogenita: Sloveni prelaze Dunav, ali gde su Srbi? Šta izvori VI i VII veka zaista govore o Balkanu

Sticky post

FELJTON 1/8 — Pre Srba i pre Slovena: ko je živeo na prostoru današnje Srbije pre 8.000 godina — i da li njihovi geni i danas žive u nama?


Kada su Srbi došli na Balkan? To pitanje već gotovo dva veka izaziva rasprave koje veoma brzo prestaju da budu samo istorijske. Za jedne, odgovor je jednostavan: Sloveni, među njima i Srbi, stigli su tokom velikih seoba u VI i VII veku i naselili prostor na kojem prethodno nisu živeli. Za druge, cela priča predstavlja konstrukciju kasnijih vizantijskih pisaca i istoriografskih škola XIX veka, dok je stanovništvo koje će kasnije biti nazvano Srbima na ovom prostoru živelo mnogo ranije. Ali pre nego što otvorimo Konstantina Porfirogenita, pre nego što stignemo do „Bele Srbije“, cara Iraklija, Vizantije i prvih pisanih pomena Srba, postoji mnogo važnije pitanje: Ko je živeo na prostoru današnje Srbije hiljadama godina pre nego što se ime Srba uopšte pojavilo u izvorima? Continue reading FELJTON 1/8 — Pre Srba i pre Slovena: ko je živeo na prostoru današnje Srbije pre 8.000 godina — i da li njihovi geni i danas žive u nama?

Sticky post

Kraljica Draga Mašin — da li je zaista bila žena kakvom ju je propaganda predstavljala?


Malo je žena u modernoj srpskoj istoriji čije je ime toliko dugo služilo kao gotovo gotova presuda. Draga Mašin. Udovica koja je „zavela“ deset godina mlađeg kralja. Žena sumnjivog morala. Ambiciozna dvorska dama koja je želela krunu. Nerotkinja koja je navodno izmislila trudnoću. Kraljica koja je želela da na presto dovede sopstvenog brata. Manipulatorka koja je upravljala slabim Aleksandrom Obrenovićem i svojom pohlepom dovela dinastiju do propasti. Takva slika ponavljana je decenijama. U knjigama, memoarima, političkim tekstovima, novinama, romanima, pozorištu i filmu. Problem je što veliki deo te slike nije nastao hladnim proučavanjem dokumenata. Kakva je ustvari bila!? Continue reading Kraljica Draga Mašin — da li je zaista bila žena kakvom ju je propaganda predstavljala?

Sticky post

Jelena Anžujska — ko je zapravo bila žena čije poreklo ni danas nije potpuno razjašnjeno?


Njeno ime zna gotovo svako ko je makar jednom otvorio knjigu o Nemanjićima. Jelena Anžujska. Francuska princeza koja je stigla u Srbiju da se uda za kralja Stefana Uroša I. Žena zbog koje je, prema romantičnoj priči, srpski kralj čitavu dolinu Ibra zasadio jorgovanima kako bi svoju buduću suprugu podsetio na daleku domovinu. Majka dvojice kraljeva — Dragutina i Milutina. Osnivačica škole za devojke. Velika ktitorka. Vladarka koja je održavala veze i sa Rimom i sa pravoslavnim svetom. Žena koja je završila život kao monahinja i kasnije postala svetiteljka. Priča izgleda gotovo savršeno. Problem je samo u tome što njen prvi deo — onaj o tome ko je ona zapravo bila — ni izbliza nije tako jednostavan. Continue reading Jelena Anžujska — ko je zapravo bila žena čije poreklo ni danas nije potpuno razjašnjeno?

Sticky post

Najmračnija tajna cara Dušana — da li je naredio ubistvo sopstvenog oca?


Car Dušan ostao je u srpskoj istoriji kao Silni — vladar pod kojim je srednjovekovna Srbija dostigla najveću teritorijalnu moć, proširila se duboko prema jugu i 1346. postala carstvo. Njegovo ime povezano je sa velikim osvajanjima, Dušanovim zakonikom, uzdizanjem Srpske crkve na rang patrijaršije i vremenom kada je srpska država postala jedna od vodećih sila Balkana. Ali samo petnaest godina pre nego što je stavio carsku krunu na glavu, Dušan je učestvovao u događaju koji ostaje jedna od najmračnijih i najnejasnijih epizoda dinastije Nemanjića. Continue reading Najmračnija tajna cara Dušana — da li je naredio ubistvo sopstvenog oca?

Sticky post

Najmračnija priča o kralju Milutinu — da li je osmogodišnja princeza Simonida bila žrtva seksualnog nasilja?


Malo je brakova u srpskoj srednjovekovnoj istoriji koji i posle više od sedam vekova izazivaju toliko nelagode kao brak kralja Stefana Uroša II Milutina i vizantijske princeze Simonide. Continue reading Najmračnija priča o kralju Milutinu — da li je osmogodišnja princeza Simonida bila žrtva seksualnog nasilja?

Sticky post

Kuća stara 8.000 godina kod Lebana — šta je otkriveno na Svinjaričkoj Čuki i zašto nalaz menja priču o prvim evropskim selima


Na prvi pogled, Svinjarička Čuka nije mesto na kojem bi prolaznik očekivao jedno od važnijih otkrića za razumevanje početaka evropskog sela. Na blagoj rečnoj terasi u južnoj Srbiji, nedaleko od Lebana, nema monumentalnih kamenih zidova, piramida, hramova ni ostataka velikog grada. Ali nekoliko desetina centimetara i metara ispod današnje površine nalazi se nešto možda još značajnije — tragovi ljudi koji su ovde živeli pre približno osam hiljada godina, u vreme kada se način života evropskog stanovništva menjao iz temelja. Continue reading Kuća stara 8.000 godina kod Lebana — šta je otkriveno na Svinjaričkoj Čuki i zašto nalaz menja priču o prvim evropskim selima

Sticky post

Neokortikalni rat — može li se rat dobiti osvajanjem tuđe percepcije i da li se taj obrazac može prepoznati u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji?


Kada se govori o savremenim ratovima, većina ljudi najpre pomisli na tenkove, avione, rakete i vojnike. Ali još početkom devedesetih pojavila se vojno-teorijska ideja koja je polazila od sasvim drugačijeg pitanja: šta ako najvažniji cilj rata nije uništiti protivničku vojsku, nego uticati na način na koji protivničko rukovodstvo i društvo vide stvarnost? Drugim rečima, šta ako je moguće protivnika navesti da sam donese odluke koje odgovaraju njegovom suparniku? Continue reading Neokortikalni rat — može li se rat dobiti osvajanjem tuđe percepcije i da li se taj obrazac može prepoznati u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji?

Sticky post

Masakr pre 3.000 godina u Vojvodini — DNK otkrio da su većina žrtava bile žene i deca


Na obali Save, kod današnjeg sela Hrtkovci u Sremu, postoji mesto na kojem su ljudi živeli hiljadama godina. Zove se Gomolava i predstavlja jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srbiji. Na njemu su se smenjivale generacije još od neolita. Gradile su se kuće, nestajala naselja, nastajala nova, menjale kulture, običaji i načini života. Sloj preko sloja napravio je veštačko uzvišenje — arheološki tel koji danas čuva tragove više milenijuma ljudske istorije. Ali među svim nalazima sa Gomolave postoje dve jame koje pričaju potpuno drugačiju priču. Continue reading Masakr pre 3.000 godina u Vojvodini — DNK otkrio da su većina žrtava bile žene i deca

Sticky post

Gde u Srbiji reke nestaju pod zemljom — i gde se ponovo pojavljuju?


Zamislite reku koja normalno teče između livada i stena, a zatim odjednom dolazi do otvora u zemlji i jednostavno — nestaje. Nema vodopada. Nema jezera. Nema nastavka korita. Voda se gubi između kamenja, ulazi u pukotine ili čitavim tokom nestaje u otvoru pećine. Nekoliko kilometara dalje, ponekad sa druge strane planine, iz stene izbija snažno vrelo. Da li je to ista voda? Continue reading Gde u Srbiji reke nestaju pod zemljom — i gde se ponovo pojavljuju?

Sticky post

Posle “oslobođenja” gradova — kako je revolucionarna vlast 1944–1945. likvidirala stvarne i navodne neprijatelje


Jesen 1944. godine u mnogim južnoslovenskim gradovima izgledala je kao dugo očekivani kraj jednog košmara. Nemačka vojska povlačila se prema severozapadu, partizanske jedinice ulazile su u gradove, u Srbiji je nastupala i Crvena armija, skidani su okupacioni simboli, oslobađani zatvori i logori i podizane nove zastave. Continue reading Posle “oslobođenja” gradova — kako je revolucionarna vlast 1944–1945. likvidirala stvarne i navodne neprijatelje

Sticky post

„Pasja groblja“ — kako su revolucionarni teror i građanski rat zavili Crnu Goru u crno


Malo je izraza iz istorije Drugog svetskog rata na jugoslovenskom prostoru koji izazivaju toliko snažne emocije kao reči „pasja groblja“. U kolektivnom sećanju one su postale sinonim za jednu od najmračnijih epizoda rata u Crnoj Gori — likvidacije stvarnih i navodnih protivnika partizanskog pokreta tokom takozvanih „levih skretanja“ krajem 1941. i početkom 1942. godine. Continue reading „Pasja groblja“ — kako su revolucionarni teror i građanski rat zavili Crnu Goru u crno

Sticky post

Nedeljni horoskop od 26. 10. do 1.11. 2026.


Sedmica pred nama donosi snažan prelaz iz jednog ritma u drugi. Mnogi će želeti da završe ono što su započeli tokom oktobra, ali će istovremeno osećati da se otvaraju potpuno nove teme koje će obeležiti početak novembra. Biće ovo period u kojem će intuicija biti snažnija, odnosi iskreniji, a odluke konkretnije. Continue reading Nedeljni horoskop od 26. 10. do 1.11. 2026.

Sticky post

Panonsko more — kada su Vojvodina i Beograd bili na dnu ogromnog mora i kako je nastao Dunav


Teško je danas, dok se iz automobila posmatraju nepregledne njive Bačke i Banata, zamisliti da se na istom prostoru nekada pružala voda do horizonta. Još je neobičnije pomisliti da su delovi današnjeg Beograda bili morsko dno, da su se oko Avale talasale vode pune školjki, morskih ježeva, korala i riba, a da je Fruška gora u pojedinim fazama geološke prošlosti izranjala iz vode kao veliko ostrvo. Nije reč o legendi. Continue reading Panonsko more — kada su Vojvodina i Beograd bili na dnu ogromnog mora i kako je nastao Dunav

Sticky post

Đerdap — mesto gde je Dunav presekao planinu i gde su se 10.000 godina sudarale civilizacije


Na istoku Srbije postoji mesto na kojem Dunav prestaje da liči na široku ravničarsku reku koju poznajemo kod Novog Sada, Beograda ili Smedereva. Planine se približavaju njegovim obalama, prostor se sužava, stene se podižu gotovo pravo iz vode, a velika evropska reka ulazi u prolaz koji je hiljadama godina istovremeno bio prepreka, kapija, granica i put. To je Đerdap. Continue reading Đerdap — mesto gde je Dunav presekao planinu i gde su se 10.000 godina sudarale civilizacije

Sticky post

Kako je moguće da je sa prostora današnje Srbije poteklo čak 17 rimskih careva?


Kada se kaže da je sa teritorije današnje Srbije poteklo čak 17 rimskih careva, podatak na prvi pogled deluje gotovo neverovatno. Rim je bio srce najveće evropske imperije antičkog sveta. Italija je vekovima bila političko središte države. Carstvo se prostiralo od Britanije do Egipta i od Hispanije do Mesopotamije. Kako je onda moguće da je tako veliki broj ljudi koji su stigli do rimskog prestola rođen upravo na relativno malom prostoru današnje Srbije? Continue reading Kako je moguće da je sa prostora današnje Srbije poteklo čak 17 rimskih careva?

Sticky post

IZBORI POD NAPETIM NEBOM: Šta mundana astrologija kaže o Srbiji od 25. do 31. oktobra 2026.


Srbija ulazi u poslednju nedelju oktobra u trenutku kada se politički kalendar i astrološki ciklusi gotovo neobično precizno preklapaju. Merkur dan ranije u odnosu na izborni dan započinje retrogradno kretanje, Venera je već retrogradna i upravo na izborni dan vraća se prema Vagi, dok svega nekoliko sati nakon završetka glasanja Mesec ulazi u završnicu ciklusa koji će 26. oktobra doneti pun Mesec u Biku. Šta sve to donosi građanima!? Continue reading IZBORI POD NAPETIM NEBOM: Šta mundana astrologija kaže o Srbiji od 25. do 31. oktobra 2026.

Sticky post

Izborne trke koje su menjale Srbiju i Jugoslaviju — od kraljevskih obračuna do Petog oktobra


Danas izborna noć podrazumeva televizijske studije, grafikone, procente, paralelno brojanje glasova, društvene mreže i stranačke štabove iz kojih se pobeda često proglašava nekoliko sati nakon zatvaranja birališta. Ali izbori na prostoru Srbije i nekadašnje Jugoslavije kroz istoriju veoma često nisu ličili na mirno takmičenje političkih programa. Continue reading Izborne trke koje su menjale Srbiju i Jugoslaviju — od kraljevskih obračuna do Petog oktobra

Sticky post

Šajkaši — rečni ratnici koji su čuvali Dunav i ostavili Srbiji šajkaču


Na jugoistoku Bačke, između Dunava, Tise i ravnice koja se proteže prema Novom Sadu, nalazi se oblast čije ime čuva uspomenu na jednu neobičnu vojničku zajednicu. To je Šajkaška, zemlja Šajkaša — ljudi koji nisu bili samo pešaci, graničari ili mornari, već sve to istovremeno. Continue reading Šajkaši — rečni ratnici koji su čuvali Dunav i ostavili Srbiji šajkaču

Sticky post

Kokino — da li je na Balkanu pre 4.000 godina postojala astronomska opservatorija?


Na stenovitom vrhu u severoistočnom delu Severne Makedonije, nedaleko od Kumanova i svega nekoliko kilometara od današnje granice sa Srbijom, nalazi se jedno od najzagonetnijih praistorijskih mesta Balkana. Zove se Kokino. Continue reading Kokino — da li je na Balkanu pre 4.000 godina postojala astronomska opservatorija?

Sticky post

Vojvodina kroz milenijume — od praistorijskih lovaca do mozaika naroda


Kada danas pogledamo ravnicu Vojvodine, lako je steći utisak da je to prostor čija je istorija jednostavna: velika plodna polja, nekoliko velikih reka, gradovi nastali uz trgovačke puteve i sela raspoređena po pravilnoj panonskoj mreži. Ali ispod današnjih oranica, u lesnim terasama, na obalama Dunava, Tise, Save i Tamiša, krije se istorija duga desetine hiljada godina. Continue reading Vojvodina kroz milenijume — od praistorijskih lovaca do mozaika naroda

Sticky post

Zašto neke reke teku „unazad“ i kako reka može da teče uzbrdo


Na prvi pogled, reka deluje kao jedna od najpredvidljivijih pojava u prirodi. Voda izvire na višem terenu, kreće niz padinu, spaja se sa drugim tokovima i na kraju završava u jezeru, moru ili drugoj reci. Tako učimo u školi, tako izgleda većina karata i tako funkcioniše osnovni zakon gravitacije. Ipak, stvarnost je mnogo zanimljivija. Continue reading Zašto neke reke teku „unazad“ i kako reka može da teče uzbrdo

Sticky post

Travunija — zaboravljena kneževina između Jadrana, Srbije i Duklje


Kada se govori o najstarijim srpskim zemljama srednjeg veka, pažnja se najčešće usmerava na Rašku, Duklju, Zahumlje ili kasniju državu Nemanjića. Mnogo ređe se pominje Travunija, iako je ova oblast tokom ranog srednjeg veka zauzimala izuzetno važan prostor između jadranske obale i unutrašnjosti Balkana. Njeno političko središte nalazilo se u oblasti današnjeg Trebinja, a njene granice, u različitim periodima, obuhvatale su delove današnje istočne Hercegovine, primorja oko Boke kotorske i područja prema Dubrovniku. Continue reading Travunija — zaboravljena kneževina između Jadrana, Srbije i Duklje

Sticky post

Milan Rakić — pesnik između diplomatije, rata i tišine


Milan Rakić, koji je rođen na današnji dan pre 150 godina, pripada onoj retkoj grupi srpskih pisaca čiji je život gotovo jednako zanimljiv kao i njihovo delo. Bio je pesnik, diplomata, čovek države, učesnik velikih istorijskih prelomnica i jedan od najfinijih predstavnika srpske moderne. Njegova poezija nije obimna, ali je ostavila dubok trag. U njoj nema mnogo patetike, nema velikih gestova radi samih gestova, nema bučne retorike. Rakićev stih je zgusnut, precizan, hladan na prvi pogled, a zapravo prožet snažnim emocijama, sumnjom, melanholijom i osećanjem prolaznosti. Continue reading Milan Rakić — pesnik između diplomatije, rata i tišine

Sticky post

Nikola Tesla i Mihajlo Pupin — prijateljstvo, sukob i pomirenje dvojice srpskih velikana


Malo je ličnosti iz srpske istorije koje su ostavile tako dubok trag u svetskoj nauci kao Nikola Tesla i Mihajlo Pupin. Njihova imena danas stoje jedno uz drugo u školskim udžbenicima, enciklopedijama, nazivima institucija i ulicama širom Srbije. Obojica su potekla sa prostora tadašnje Habzburške monarhije, obojica su kao mladi ljudi krenula u svet, obojica su svoju najveću afirmaciju pronašla u Sjedinjenim Američkim Državama i obojica su postala simboli mogućnosti da čovek sa periferije velikih evropskih imperija svojim talentom stigne do samog vrha moderne nauke. Ipak, iza ove naizgled skladne slike krije se mnogo složenija priča. Continue reading Nikola Tesla i Mihajlo Pupin — prijateljstvo, sukob i pomirenje dvojice srpskih velikana

Sticky post

Nedeljni horoskop po znakovima od 12. do 18. oktobra 2026.


Glavni ton sedmice određuju retrogradna Venera u Škorpiji, Sunce u Vagi i Merkur u Škorpiji. 15. oktobra Sunce pravi povoljan sekstil sa Jupiterom, što može doneti više optimizma, podrške i vidljivosti, dok 16. oktobra Mars pravi trigon sa Saturnom, veoma dobar za disciplinovan rad i konkretne rezultate. Istog perioda retrogradna Venera ulazi u napet odnos sa Uranom, pa ljubav i finansije mogu doneti neočekivani obrt. Mesec 12. i veći deo 13. prolazi kroz Škorpiju, zatim kroz Strelca, od 16. kroz Jarca, a 18. oktobra uveče prelazi u Vodoliju.  Pročitajte dalje za svoj znak: Continue reading Nedeljni horoskop po znakovima od 12. do 18. oktobra 2026.

Sticky post

Pećina bez dna kod Dolića — šta se zaista krije ispod Peštera?


Rupa u zemlji iz koje se kamen dugo ne čuje – Na Pešterskoj visoravni, među krečnjačkim zaravnima i pašnjacima, skriva se jama koju meštani generacijama zovu Pećina bez dna. O njenoj pravoj dubini, podzemnim kanalima i mogućim vezama sa drugim pećinskim sistemima i danas kruže različite priče — od speleoloških merenja do lokalnih legendi o ponoru kojem se dno navodno nikada nije videlo. Continue reading Pećina bez dna kod Dolića — šta se zaista krije ispod Peštera?

Sticky post

Nedeljni horoskop od 5. do 11. oktobra 2026.


Sedmica od 5. do 11. oktobra jedna je od zanimljivijih u ovom mesecu jer počinje neposredno nakon što je Venera krenula retrogradno kroz Škorpiju. Zbog toga pitanja ljubavi, poverenja, novca i ličnih vrednosti teško mogu ostati površna. Ono što smo pokušavali da zaboravimo može se vratiti, ali ne nužno da bi nas vratilo unazad — ponekad prošlost dolazi upravo zato da bismo je ovoga puta drugačije razumeli. Continue reading Nedeljni horoskop od 5. do 11. oktobra 2026.

Sticky post

Veliki mesečni horoskop za oktobar 2026.


Oktobar 2026. nije mesec koji traži da bez razmišljanja jurimo napred. Naprotiv — njegova glavna tema biće vraćanje na ono što smo mislili da smo već završili. Ljubavni odnosi, novac, stari dogovori, neizgovorene rečenice i odluke koje su donete prebrzo ponovo će tražiti pažnju. Continue reading Veliki mesečni horoskop za oktobar 2026.

Sticky post

Kulikovsko polje – bitka u kojoj su Rusi pokazali da Mongolska Zlatna horda nije nepobediva


Godine 1380. na Kulikovom polju sudarile su se snage moskovskog kneza Dmitrija Donskog i Mamajeva vojska Zlatne Horde — u bici koja nije oslobodila Rusiju, ali je zauvek promenila verovanje da je Horda nepobediva. Continue reading Kulikovsko polje – bitka u kojoj su Rusi pokazali da Mongolska Zlatna horda nije nepobediva

Sticky post

Vreme kada je Kina već bila tehnološki ispred sveta – zaboravljeno čudo Song dinastije


Kada danas govorimo o tehnološkim revolucijama, gotovo automatski pomislimo na Evropu XVIII i XIX veka: parnu mašinu, fabrike, železnicu, masovnu proizvodnju i industrijske gradove. Ali nekoliko vekova pre nego što su se nad Londonom i Mančesterom pojavili oblaci ugljenog dima, na drugom kraju Evroazije postojala je civilizacija koja je proizvodila ogromne količine gvožđa, koristila ugalj, štampala knjige u velikom broju, eksperimentisala sa pokretnim slovima, izdavala papirni novac, gradila okeanske trgovačke brodove, koristila magnetni kompas i razvijala prvo vatreno oružje. Bila je to Kina pod dinastijom Song. Continue reading Vreme kada je Kina već bila tehnološki ispred sveta – zaboravljeno čudo Song dinastije

FELJTON 8/8 — Ko je napisao priču o poreklu Srba — od Porfirogenita i „Bečke škole“ do arheologije i drevne DNK?


Ko je napisao priču o poreklu Srba? Na prvi pogled odgovor izgleda jednostavno. Konstantin VII Porfirogenit. Vizantijski car iz X veka ostavio je najpoznatiju priču o Srbima koji su iz „Bele Srbije“ došli na Balkan za vreme cara Iraklija. Njegove rečenice vekovima kasnije postale su temelj školskog narativa o naseljavanju Srba. Ali Porfirogenit nije napisao priču koju danas poznajemo sam. Continue reading FELJTON 8/8 — Ko je napisao priču o poreklu Srba — od Porfirogenita i „Bečke škole“ do arheologije i drevne DNK?