Sticky post

Despot Stefan Lazarević i brat Vuk — kako je građanski rat pocepao porodicu Lazarevića?


U srpskoj istoriji despot Stefan Lazarević ostao je zapamćen kao ratnik, diplomata, graditelj Beograda, pokrovitelj književnosti i autor čuvenog „Slova ljubve“. Njegov mlađi brat Vuk mnogo je manje poznat. U školskim pregledima pojavljuje se gotovo usputno, kao jedan od sinova kneza Lazara i kneginje Milice, a zatim nestaje sa istorijske scene. Ali između dvojice braće odigrao se jedan od najdramatičnijih porodičnih i političkih sukoba srpskog srednjeg veka. Continue reading Despot Stefan Lazarević i brat Vuk — kako je građanski rat pocepao porodicu Lazarevića?

Sticky post

KNEZ MIHAILO — Ko je zaista stajao iza atentata u Košutnjaku?


Ubice su uhvaćene i osuđene, ali politička pozadina atentata od 10. juna 1868. godine nikada nije u potpunosti rasvetljena. Da li je reč bila o ličnoj osveti, pokušaju dinastičkog prevrata ili mnogo široj političkoj zaveri? Dok su tragovi istrage vodili prema Karađorđevićima, najveću političku korist od kneževe smrti imali su ljudi iz njegovog neposrednog okruženja. Continue reading KNEZ MIHAILO — Ko je zaista stajao iza atentata u Košutnjaku?

FELJTON 8/8 — Ko je napisao priču o poreklu Srba — od Porfirogenita i „Bečke škole“ do arheologije i drevne DNK?


Ko je napisao priču o poreklu Srba? Na prvi pogled odgovor izgleda jednostavno. Konstantin VII Porfirogenit. Vizantijski car iz X veka ostavio je najpoznatiju priču o Srbima koji su iz „Bele Srbije“ došli na Balkan za vreme cara Iraklija. Njegove rečenice vekovima kasnije postale su temelj školskog narativa o naseljavanju Srba. Ali Porfirogenit nije napisao priču koju danas poznajemo sam. Continue reading FELJTON 8/8 — Ko je napisao priču o poreklu Srba — od Porfirogenita i „Bečke škole“ do arheologije i drevne DNK?

Sticky post

FELJTON 7/8 — Ko su onda današnji Srbi — starosedeoci, doseljenici ili i jedno i drugo?


Posle šest nastavaka našeg feljtona stigli smo do pitanja zbog kojeg su gotovo sva prethodna pitanja uopšte bila važna. Ko su onda današnji Srbi? Da li su potomci stanovništva koje je na Balkanu živelo hiljadama godina pre Slovena? Da li su potomci doseljenika koji su tokom ranog srednjeg veka stigli sa severa i severoistoka Evrope? Ili je sama potreba da izaberemo samo jednu od te dve mogućnosti — pogrešna? Drevna DNK poslednjih godina dala je odgovor koji je istovremeno jednostavan i komplikovan. Continue reading FELJTON 7/8 — Ko su onda današnji Srbi — starosedeoci, doseljenici ili i jedno i drugo?

Sticky post

FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca


Više od jednog veka rasprava o doseljavanju Slovena i Srba na Balkan uglavnom se vodila na osnovu tri vrste dokaza. Pisani izvori. Arheologija. Jezik. Jedni su se pozivali na Porfirogenita i njegovu priču o dolasku Srba za vreme cara Iraklija. Drugi su upozoravali da vizantijski car piše tri veka kasnije. Arheolozi su tražili slovensku keramiku, poluukopane kuće i grobove. Skeptici su odgovarali da lonac nema nacionalnost. A onda je u raspravu ušao dokaz koji Konstantin Porfirogenit, Jireček, Ruvarac, pa čak ni najveći arheolozi XX veka nisu mogli da zamisle. Drevna DNK. Continue reading FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca