Sticky post

Zašto su istoričari počeli da sumnjaju u Porfirogenita: šta u njegovoj priči odgovara činjenicama, a šta otvara ozbiljna pitanja? – FELJTON 4/8


Ako bismo iz ranosrednjovekovne istorije Srba izbacili Konstantina VII Porfirogenita, nastala bi ogromna praznina. Nestala bi gotovo čitava priča o Beloj Srbiji. Nestao bi neimenovani knežev sin koji navodno dovodi polovinu Srba caru Irakliju. Nestala bi epizoda o prvom naseljavanju kod Soluna, povratku preko Dunava i novoj molbi za zemlju preko Beograda. Mnogo manje bismo znali o Vlastimiru, Mutimiru, Petru, Pavlu, Zahariji i Časlavu. Zbog toga je Porfirogenit decenijama tretiran gotovo kao kičma najranije srpske istorije. Ali upravo tu leži problem. Continue reading Zašto su istoričari počeli da sumnjaju u Porfirogenita: šta u njegovoj priči odgovara činjenicama, a šta otvara ozbiljna pitanja? – FELJTON 4/8

Sticky post

Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8


Gotovo svaka rasprava o poreklu Srba na Balkanu pre ili kasnije završava kod jednog čoveka. Konstantina VII Porfirogenita. Vizantijskog cara koji je živeo u X veku i ostavio tekst na kojem je u velikoj meri izgrađena tradicionalna priča o “doseljavanju” Srba. Šta je Porfirogenit zaista zapisao i koliko mu se može verovati!? Continue reading Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8

Sticky post

Zaboravljena Sremska ofanziva 1914. — kako je Sava postala „prva Plava grobnica“, a posle povlačenja počela odmazda nad stanovništvom


Kada se u Srbiji govori o Prvom svetskom ratu, 1914. godina gotovo automatski priziva Cer i Kolubaru. Dve velike pobede. Dve bitke koje su postale deo nacionalnog pamćenja. Između njih, međutim, nalazi se jedna mnogo manje poznata operacija koja je počela kao ambiciozan pokušaj da Srbija, samo dve nedelje posle Cerske pobede, prenese rat na teritoriju Austrougarske. Završila se katastrofom jedne srpske divizije, povlačenjem Prve armije iz Srema i talasom represije nad tamošnjim srpskim stanovništvom. Bila je to Sremska ofanziva septembra 1914. godine. Continue reading Zaboravljena Sremska ofanziva 1914. — kako je Sava postala „prva Plava grobnica“, a posle povlačenja počela odmazda nad stanovništvom

Sticky post

FELJTON 2/8 — Pre Porfirogenita: Sloveni prelaze Dunav, ali gde su Srbi? Šta izvori VI i VII veka zaista govore o Balkanu


Kada se u školskim knjigama govori o ranom srednjem veku, priča obično izgleda jednostavno. Tokom VI i VII veka Sloveni prelaze Dunav, naseljavaju Balkan, a među njima dolaze i Srbi. Vizantijski car Iraklije dopušta Srbima da se nasele na određenim teritorijama, oni prihvataju hrišćanstvo, stvaraju prve oblasti i tako počinje srednjovekovna istorija srpskog naroda. Problem je što čovek koji nam najdetaljnije prenosi tu priču — car Konstantin VII Porfirogenit — piše tek sredinom X veka. Dakle, približno tri stotine godina posle događaja koje opisuje. Šta onda pišu ljudi koji su živeli mnogo bliže navodnom doseljavanju? Continue reading FELJTON 2/8 — Pre Porfirogenita: Sloveni prelaze Dunav, ali gde su Srbi? Šta izvori VI i VII veka zaista govore o Balkanu

Sticky post

FELJTON 1/8 — Pre Srba i pre Slovena: ko je živeo na prostoru današnje Srbije pre 8.000 godina — i da li njihovi geni i danas žive u nama?


Kada su Srbi došli na Balkan? To pitanje već gotovo dva veka izaziva rasprave koje veoma brzo prestaju da budu samo istorijske. Za jedne, odgovor je jednostavan: Sloveni, među njima i Srbi, stigli su tokom velikih seoba u VI i VII veku i naselili prostor na kojem prethodno nisu živeli. Za druge, cela priča predstavlja konstrukciju kasnijih vizantijskih pisaca i istoriografskih škola XIX veka, dok je stanovništvo koje će kasnije biti nazvano Srbima na ovom prostoru živelo mnogo ranije. Ali pre nego što otvorimo Konstantina Porfirogenita, pre nego što stignemo do „Bele Srbije“, cara Iraklija, Vizantije i prvih pisanih pomena Srba, postoji mnogo važnije pitanje: Ko je živeo na prostoru današnje Srbije hiljadama godina pre nego što se ime Srba uopšte pojavilo u izvorima? Continue reading FELJTON 1/8 — Pre Srba i pre Slovena: ko je živeo na prostoru današnje Srbije pre 8.000 godina — i da li njihovi geni i danas žive u nama?

Sticky post

Kraljica Draga Mašin — da li je zaista bila žena kakvom ju je propaganda predstavljala?


Malo je žena u modernoj srpskoj istoriji čije je ime toliko dugo služilo kao gotovo gotova presuda. Draga Mašin. Udovica koja je „zavela“ deset godina mlađeg kralja. Žena sumnjivog morala. Ambiciozna dvorska dama koja je želela krunu. Nerotkinja koja je navodno izmislila trudnoću. Kraljica koja je želela da na presto dovede sopstvenog brata. Manipulatorka koja je upravljala slabim Aleksandrom Obrenovićem i svojom pohlepom dovela dinastiju do propasti. Takva slika ponavljana je decenijama. U knjigama, memoarima, političkim tekstovima, novinama, romanima, pozorištu i filmu. Problem je što veliki deo te slike nije nastao hladnim proučavanjem dokumenata. Kakva je ustvari bila!? Continue reading Kraljica Draga Mašin — da li je zaista bila žena kakvom ju je propaganda predstavljala?