Sticky post

Najmračnija tajna cara Dušana — da li je naredio ubistvo sopstvenog oca?


Car Dušan ostao je u srpskoj istoriji kao Silni — vladar pod kojim je srednjovekovna Srbija dostigla najveću teritorijalnu moć, proširila se duboko prema jugu i 1346. postala carstvo. Njegovo ime povezano je sa velikim osvajanjima, Dušanovim zakonikom, uzdizanjem Srpske crkve na rang patrijaršije i vremenom kada je srpska država postala jedna od vodećih sila Balkana. Ali samo petnaest godina pre nego što je stavio carsku krunu na glavu, Dušan je učestvovao u događaju koji ostaje jedna od najmračnijih i najnejasnijih epizoda dinastije Nemanjića. Continue reading Najmračnija tajna cara Dušana — da li je naredio ubistvo sopstvenog oca?

Sticky post

Najmračnija priča o kralju Milutinu — da li je osmogodišnja princeza Simonida bila žrtva seksualnog nasilja?


Malo je brakova u srpskoj srednjovekovnoj istoriji koji i posle više od sedam vekova izazivaju toliko nelagode kao brak kralja Stefana Uroša II Milutina i vizantijske princeze Simonide. Continue reading Najmračnija priča o kralju Milutinu — da li je osmogodišnja princeza Simonida bila žrtva seksualnog nasilja?

Sticky post

Kuća stara 8.000 godina kod Lebana — šta je otkriveno na Svinjaričkoj Čuki i zašto nalaz menja priču o prvim evropskim selima


Na prvi pogled, Svinjarička Čuka nije mesto na kojem bi prolaznik očekivao jedno od važnijih otkrića za razumevanje početaka evropskog sela. Na blagoj rečnoj terasi u južnoj Srbiji, nedaleko od Lebana, nema monumentalnih kamenih zidova, piramida, hramova ni ostataka velikog grada. Ali nekoliko desetina centimetara i metara ispod današnje površine nalazi se nešto možda još značajnije — tragovi ljudi koji su ovde živeli pre približno osam hiljada godina, u vreme kada se način života evropskog stanovništva menjao iz temelja. Continue reading Kuća stara 8.000 godina kod Lebana — šta je otkriveno na Svinjaričkoj Čuki i zašto nalaz menja priču o prvim evropskim selima

Sticky post

Neokortikalni rat — može li se rat dobiti osvajanjem tuđe percepcije i da li se taj obrazac može prepoznati u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji?


Kada se govori o savremenim ratovima, većina ljudi najpre pomisli na tenkove, avione, rakete i vojnike. Ali još početkom devedesetih pojavila se vojno-teorijska ideja koja je polazila od sasvim drugačijeg pitanja: šta ako najvažniji cilj rata nije uništiti protivničku vojsku, nego uticati na način na koji protivničko rukovodstvo i društvo vide stvarnost? Drugim rečima, šta ako je moguće protivnika navesti da sam donese odluke koje odgovaraju njegovom suparniku? Continue reading Neokortikalni rat — može li se rat dobiti osvajanjem tuđe percepcije i da li se taj obrazac može prepoznati u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji?

Sticky post

Masakr pre 3.000 godina u Vojvodini — DNK otkrio da su većina žrtava bile žene i deca


Na obali Save, kod današnjeg sela Hrtkovci u Sremu, postoji mesto na kojem su ljudi živeli hiljadama godina. Zove se Gomolava i predstavlja jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srbiji. Na njemu su se smenjivale generacije još od neolita. Gradile su se kuće, nestajala naselja, nastajala nova, menjale kulture, običaji i načini života. Sloj preko sloja napravio je veštačko uzvišenje — arheološki tel koji danas čuva tragove više milenijuma ljudske istorije. Ali među svim nalazima sa Gomolave postoje dve jame koje pričaju potpuno drugačiju priču. Continue reading Masakr pre 3.000 godina u Vojvodini — DNK otkrio da su većina žrtava bile žene i deca

Sticky post

Gde u Srbiji reke nestaju pod zemljom — i gde se ponovo pojavljuju?


Zamislite reku koja normalno teče između livada i stena, a zatim odjednom dolazi do otvora u zemlji i jednostavno — nestaje. Nema vodopada. Nema jezera. Nema nastavka korita. Voda se gubi između kamenja, ulazi u pukotine ili čitavim tokom nestaje u otvoru pećine. Nekoliko kilometara dalje, ponekad sa druge strane planine, iz stene izbija snažno vrelo. Da li je to ista voda? Continue reading Gde u Srbiji reke nestaju pod zemljom — i gde se ponovo pojavljuju?