Sticky post

Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8


Gotovo svaka rasprava o poreklu Srba na Balkanu pre ili kasnije završava kod jednog čoveka. Konstantina VII Porfirogenita. Vizantijskog cara koji je živeo u X veku i ostavio tekst na kojem je u velikoj meri izgrađena tradicionalna priča o “doseljavanju” Srba. Šta je Porfirogenit zaista zapisao i koliko mu se može verovati!? Continue reading Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8

Sticky post

FELJTON 2/8 — Pre Porfirogenita: Sloveni prelaze Dunav, ali gde su Srbi? Šta izvori VI i VII veka zaista govore o Balkanu


Kada se u školskim knjigama govori o ranom srednjem veku, priča obično izgleda jednostavno. Tokom VI i VII veka Sloveni prelaze Dunav, naseljavaju Balkan, a među njima dolaze i Srbi. Vizantijski car Iraklije dopušta Srbima da se nasele na određenim teritorijama, oni prihvataju hrišćanstvo, stvaraju prve oblasti i tako počinje srednjovekovna istorija srpskog naroda. Problem je što čovek koji nam najdetaljnije prenosi tu priču — car Konstantin VII Porfirogenit — piše tek sredinom X veka. Dakle, približno tri stotine godina posle događaja koje opisuje. Šta onda pišu ljudi koji su živeli mnogo bliže navodnom doseljavanju? Continue reading FELJTON 2/8 — Pre Porfirogenita: Sloveni prelaze Dunav, ali gde su Srbi? Šta izvori VI i VII veka zaista govore o Balkanu

Sticky post

Kraljica Draga Mašin — da li je zaista bila žena kakvom ju je propaganda predstavljala?


Malo je žena u modernoj srpskoj istoriji čije je ime toliko dugo služilo kao gotovo gotova presuda. Draga Mašin. Udovica koja je „zavela“ deset godina mlađeg kralja. Žena sumnjivog morala. Ambiciozna dvorska dama koja je želela krunu. Nerotkinja koja je navodno izmislila trudnoću. Kraljica koja je želela da na presto dovede sopstvenog brata. Manipulatorka koja je upravljala slabim Aleksandrom Obrenovićem i svojom pohlepom dovela dinastiju do propasti. Takva slika ponavljana je decenijama. U knjigama, memoarima, političkim tekstovima, novinama, romanima, pozorištu i filmu. Problem je što veliki deo te slike nije nastao hladnim proučavanjem dokumenata. Kakva je ustvari bila!? Continue reading Kraljica Draga Mašin — da li je zaista bila žena kakvom ju je propaganda predstavljala?

Sticky post

Najmračnija tajna cara Dušana — da li je naredio ubistvo sopstvenog oca?


Car Dušan ostao je u srpskoj istoriji kao Silni — vladar pod kojim je srednjovekovna Srbija dostigla najveću teritorijalnu moć, proširila se duboko prema jugu i 1346. postala carstvo. Njegovo ime povezano je sa velikim osvajanjima, Dušanovim zakonikom, uzdizanjem Srpske crkve na rang patrijaršije i vremenom kada je srpska država postala jedna od vodećih sila Balkana. Ali samo petnaest godina pre nego što je stavio carsku krunu na glavu, Dušan je učestvovao u događaju koji ostaje jedna od najmračnijih i najnejasnijih epizoda dinastije Nemanjića. Continue reading Najmračnija tajna cara Dušana — da li je naredio ubistvo sopstvenog oca?

Sticky post

Najmračnija priča o kralju Milutinu — da li je osmogodišnja princeza Simonida bila žrtva seksualnog nasilja?


Malo je brakova u srpskoj srednjovekovnoj istoriji koji i posle više od sedam vekova izazivaju toliko nelagode kao brak kralja Stefana Uroša II Milutina i vizantijske princeze Simonide. Continue reading Najmračnija priča o kralju Milutinu — da li je osmogodišnja princeza Simonida bila žrtva seksualnog nasilja?

Sticky post

Neokortikalni rat — može li se rat dobiti osvajanjem tuđe percepcije i da li se taj obrazac može prepoznati u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji?


Kada se govori o savremenim ratovima, većina ljudi najpre pomisli na tenkove, avione, rakete i vojnike. Ali još početkom devedesetih pojavila se vojno-teorijska ideja koja je polazila od sasvim drugačijeg pitanja: šta ako najvažniji cilj rata nije uništiti protivničku vojsku, nego uticati na način na koji protivničko rukovodstvo i društvo vide stvarnost? Drugim rečima, šta ako je moguće protivnika navesti da sam donese odluke koje odgovaraju njegovom suparniku? Continue reading Neokortikalni rat — može li se rat dobiti osvajanjem tuđe percepcije i da li se taj obrazac može prepoznati u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji?