Sedam rimskih zlatnika skrivenih u grobnici kod Kostolca – ko ih je sakrio i zašto se nikada nije vratio po njih?


Ispod jedne cigle u monumentalnoj rimskoj grobnici kod Viminacijuma arheolozi su pronašli sedam zlatnika. Nisu bili razbacani uz pokojnika, niti izgledaju kao običan grobni prilog. Bili su pažljivo sklonjeni ispod mlađeg poda, kao malo bogatstvo koje je neko želeo da sačuva od nadolazeće katastrofe. Na novčićima su likovi careva Honorija i Teodosija II, a najmlađi je iskovan između 430. i 440. godine. Samo nekoliko godina kasnije, 441, Huni su prešli Dunav i napali Viminacijum. Arheolozi zato postavljaju gotovo filmsko pitanje: da li je jedan stanovnik grada, možda potomak porodice sahranjene u toj grobnici, sakrio svoje zlato neposredno pre napada – i zatim poginuo, pobegao ili završio u ropstvu, ostavljajući tajnu ispod poda narednih 1.575 godina? Continue reading Sedam rimskih zlatnika skrivenih u grobnici kod Kostolca – ko ih je sakrio i zašto se nikada nije vratio po njih?

U rimskim grobovima u Srbiji pronađene poruke demonima – tajna magijskih svitaka iz Viminacijuma


Na prvi pogled deluju gotovo beznačajno: tanki listići zlata i srebra, veliki svega nekoliko centimetara, savijeni i sakriveni u malim metalnim kapsulama. Ali kada su arheolozi počeli da ih otvaraju, na njihovim površinama pojavili su se redovi neobičnih slova, tajanstveni simboli i imena bića koja su stanovnici Rimskog carstva povezivali sa božanskim i demonskim svetom. Neki zapisi još nisu potpuno protumačeni. Drugi prizivaju imena poznata iz magijskih tradicija Bliskog istoka. Jedan zlatni listić pronađen uz četvorogodišnje dete sadržao je čak jedanaest kolona imena božanstava i demona. Sve je otkriveno na jednom mestu u Srbiji – u grobovima antičkog Viminacijuma kod Kostolca. Ali da li su Rimljani zaista mrtvima davali „poruke demonima“ koje je trebalo da odnesu na drugi svet? Ili je istina još neobičnija: da su ljudi koji su živeli pre 1.700 godina istovremeno verovali lekarima, bogovima, amajlijama, astrologiji i magiji – i u tome nisu videli nikakvu protivrečnost? Continue reading U rimskim grobovima u Srbiji pronađene poruke demonima – tajna magijskih svitaka iz Viminacijuma

Horoskop za nedelju od 31. avgusta do 6. septembra 2026.


Kako leto prelazi u jesen, mnogi će želeti da preispitaju svoje rutine i dovedu svoje poslove u red. Ovaj nedeljni horoskop će pomoći onima od vas sa ovim horoskopskim znacima da daju prioritet svojoj energiji, izbegnu nepotrebne svađe i uoče obećavajuće prilike. Continue reading Horoskop za nedelju od 31. avgusta do 6. septembra 2026.

Zaboravljeni brodovi ispod zemlje kod Kostolca: Kako su plovila sa Dunava završila devet metara ispod njiva i rudnika


Zamislite da stojite nekoliko kilometara od današnjeg toka Dunava, usred površinskog kopa uglja kod Kostolca. Oko vas nema luke, nema pristaništa i nema reke. A onda ogromni rudarski bager, uklanjajući slojeve zemlje, na dubini od nekoliko spratova moderne zgrade nailazi na – drveni brod. Ne na njegovu sliku, model ili nekoliko gvozdenih klinova, već na ostatke pravog plovila koje je nekada plutalo vodom. U istom području pojavljuju se i drugi čamci. Neki su stari više od dve hiljade godina, neki pripadaju srednjem veku, a za jedno veliko plovilo pronađeno 2023. još se istražuje tačno vreme nastanka. Kako su brodovi završili šest, osam, devet, pa čak i deset metara ispod današnje površine zemlje – kilometrima od Dunava? Odgovor otkriva izgubljeni rečni pejzaž Viminacijuma, grada koji je nekada imao svoju flotu, luku i vodene puteve koje je priroda kasnije potpuno izbrisala sa površine. Continue reading Zaboravljeni brodovi ispod zemlje kod Kostolca: Kako su plovila sa Dunava završila devet metara ispod njiva i rudnika

Odakle kamile u srednjovekovnom Beogradu? Neobično otkriće sa Kalemegdana otvara potpuno novu priču o gradu


Kada danas pomislimo na srednjovekovni Beograd, zamišljamo tvrđavu na ušću Save u Dunav, zidine despota Stefana Lazarevića, konjanike, trgovce, čamce na rekama i karavane koji stižu iz unutrašnjosti Balkana. Gotovo niko, međutim, ne zamišlja kamile. A upravo su njihove kosti pronađene u Donjem gradu Beogradske tvrđave. Najnovija naučna analiza pokazala je da je najmanje jedna kamila zaista boravila na prostoru Beograda između XV i XVII veka – i da nije bila običan dromedar ili dvogrba kamila, već verovatno hibrid. Kako je životinja koju povezujemo sa pustinjama Bliskog istoka i centralne Azije završila na obali Dunava? Odgovor vodi kroz srpske srednjovekovne dvorove, Vizantiju, osmanske vojne karavane i trgovinske mreže koje su Balkan povezivale sa hiljadama kilometara udaljenim oblastima. Continue reading Odakle kamile u srednjovekovnom Beogradu? Neobično otkriće sa Kalemegdana otvara potpuno novu priču o gradu