Starogrčki nakit: tehnike filigrana i granulacije


Ako pažljivo pogledate komad kraljevskog nakita iz klasičnog ili helenističkog perioda antičke Grčke, mogli biste se naći kako posežete za lupom. Sa zlatnih minđuša ili utkani u zamršene ogrlice vise minijaturni svetovi: sićušne rozete sa pojedinačnim laticama, krilate boginje koje upravljaju mikroskopskim kočijama i površinske teksture koje izgledaju kao da su posute zlatnim šećerom. Continue reading Starogrčki nakit: tehnike filigrana i granulacije

Misterija obrade i transporta drevnih egipatskih obeliska


Za stare Egipćane, obelisk — poznat kao tekhenu — nije bio samo spomenik; bio je to očvrsnuti zrak boga sunca Ra, koji je premošćavao zemaljsko carstvo sa božanskim. Isklesani iz jednog, neprekidnog bloka kamena, ovi visoki monoliti stajali su kao vrhovni simboli carske moći, verske odanosti i inženjerske dominacije. Ono što egipatske obeliske čini večnim čudom antičkog sveta jeste sama veličina njihove proizvodnje. Continue reading Misterija obrade i transporta drevnih egipatskih obeliska

Rimski panteon: Tajna kupole od nearmiranog betona


Panteon u Rimu predstavlja najveću kupolu od nearmiranog betona na svetu, rekord koji drži skoro 1.900 godina. Završena pod carem Hadrijanom oko 125. godine nove ere, struktura „starog stila“ bila je revolucionarni skok u inženjerstvu, postignut zahvaljujući sofisticiranom razumevanju hemije, fizike i raspodele težine, što i dalje fascinira moderne arhitekte. Continue reading Rimski panteon: Tajna kupole od nearmiranog betona

Rimski vojni logori: Život na limesu reke Dunav


Dunavski limes ( Donaulimes ) činio je ključnu odbrambenu i kulturnu granicu Rimskog carstva, prostirući se preko 2.000 kilometara od Bavarske do Crnog mora. Daleko od toga da je bila samo odbrambena barijera, dunavska granica je bila užurbana, međusobno povezana ekonomska zona gde su vojnici, trgovci i lokalno stanovništvo svakodnevno komunicirali. Continue reading Rimski vojni logori: Život na limesu reke Dunav

(U slikama) Šest prikaza NLO-a u staroj umetnosti i ikonama


Tokom većeg dela ljudske istorije, vizuelni prikazi nam najviše govore o tome kako su živele prethodne generacije. Od Rafaelovih fresaka u Vatikanu, koje prikazuju kako je renesansni majstor video drevne ljude, do drevnih pećinskih slika u Francuskoj, prvenstveno i najčešće su crteži ti koji nam pokazuju prošlost. Ponekad su ovi prikazi zbunjujući za savremene posmatrače, jer izgleda da prikazuju ili uređaje za koje ne verujemo da su drevni ljudi imali pristup, ili prikazuju stvari koje su nam potpuno zbunjujuće. I kroz ljudsku istoriju, prikaz koji izgleda da obuhvata najduži vremenski period jeste onaj koji bismo mi, našim modernim očima, nazvali NLO-om. U tekstu je prikazano 6 takvih slika… Continue reading (U slikama) Šest prikaza NLO-a u staroj umetnosti i ikonama