Zaboravljeni brodovi ispod zemlje kod Kostolca: Kako su plovila sa Dunava završila devet metara ispod njiva i rudnika


Zamislite da stojite nekoliko kilometara od današnjeg toka Dunava, usred površinskog kopa uglja kod Kostolca. Oko vas nema luke, nema pristaništa i nema reke. A onda ogromni rudarski bager, uklanjajući slojeve zemlje, na dubini od nekoliko spratova moderne zgrade nailazi na – drveni brod. Ne na njegovu sliku, model ili nekoliko gvozdenih klinova, već na ostatke pravog plovila koje je nekada plutalo vodom. U istom području pojavljuju se i drugi čamci. Neki su stari više od dve hiljade godina, neki pripadaju srednjem veku, a za jedno veliko plovilo pronađeno 2023. još se istražuje tačno vreme nastanka. Kako su brodovi završili šest, osam, devet, pa čak i deset metara ispod današnje površine zemlje – kilometrima od Dunava? Odgovor otkriva izgubljeni rečni pejzaž Viminacijuma, grada koji je nekada imao svoju flotu, luku i vodene puteve koje je priroda kasnije potpuno izbrisala sa površine. Continue reading Zaboravljeni brodovi ispod zemlje kod Kostolca: Kako su plovila sa Dunava završila devet metara ispod njiva i rudnika

Od svetih biljaka do zabranjenih supstanci: Kako su ljudi koristili narkotike i druge psihoaktivne supstance kroz hiljade godina istorije


Mnogo pre savremenih laboratorija, farmaceutskih kompanija, međunarodnih konvencija i policijskih zaplena, ljudi su već poznavali biljke koje su ublažavale bol, menjale raspoloženje, donosile san ili izazivale neobična iskustva. Opijumski mak, kanabis, koka i različite psihoaktivne biljke pojavljivale su se u medicini, religiji, trgovini i svakodnevnom životu različitih civilizacija. Ono što je u jednom društvu bilo sveti lek, u drugom je postajalo luksuzna roba, a u trećem zabranjena supstanca. Istorija narkotika zato nije samo istorija droge. To je istorija medicine, imperija, ratova, trgovine, ljudske patnje i neprekidne potrage za načinima da se promeni ono što čovek oseća. Continue reading Od svetih biljaka do zabranjenih supstanci: Kako su ljudi koristili narkotike i druge psihoaktivne supstance kroz hiljade godina istorije

Legenda o Dž’ba Fofi: Džinovski pauk iz Konga


Guste, neistražene kišne šume basena reke Kongo odavno su plodno tlo za priče o nepoznatom. Među najjezivijim od ovih legendi je ona o Dž’ba Fofiju, masivnom pauku za koga se kaže da vreba u senci. Poznat starosedelačkim pigmejima Baka kao „džinovski pauk“ ili „veliki pauk“, ovaj zastrašujući kriptid je opisan kao čovek sa rasponom nogu od četiri do dva metra. Dok pauci tako kolosalne veličine deluju ograničeno na carstvo noćnih mora ili naučne fantastike, uporni izveštaji i lokalnog stanovništva i zapadnih istraživača održavaju misteriju Dž’ba Fofija u životu decenijama. Continue reading Legenda o Dž’ba Fofi: Džinovski pauk iz Konga

Leši: Slovensko čudovište koje je inspirisalo TV franšizu


Leši, bog šuma i lova, bio je divlje i zlonamerno biće koje je lutalo najdubljim i najnepristupačnijim šumama istočne Evrope. Film „Veštica“, prvi put objavljen 2019. godine i sa 6 sezona koje su trenutno na Netfliksu,  je postigao veliki uspeh. Sa Henrijem Kavilom u glavnoj ulozi i zasnovanom na knjigama i kratkim pričama Andžeja Sapkovskog, fantastična serija je prožeta istočnoevropskim tradicijama i folklorom. Jedno od strašnih čudovišta koja se sreću u Veštičarevom univerzumu je Leši. Ovaj animirani šumski duh, manifestovan kao živo drvo i sa lobanjom losa sa rogovima umesto glave, je snažan i zastrašujući protivnik. Continue reading Leši: Slovensko čudovište koje je inspirisalo TV franšizu

Mapinguari: Amazonski kiklopi brazilskog folklora


Duboko u gotovo neprobojnom smaragdnom prostranstvu amazonske prašume, starosedelačka plemena i sakupljači gume odavno šapuću o stvorenju koje prkosi prirodnoj klasifikaciji. Poznata kao Mapinguari, ova zver je jedna od najtrajnijih i najstrašnijih figura u brazilskom i južnoameričkom folkloru. Continue reading Mapinguari: Amazonski kiklopi brazilskog folklora