Sticky post

Drevna feničanska navigacija: Da li su oplovili Afriku?


Feničani su bili najistaknutiji moreplovci antičkog sveta, dominirajući mediteranskom trgovinom iz svojih gradova-država u današnjem Libanu. Iako su bili poznati po osnivanju Kartagine i rudarenju kalaja u Britaniji, najveći podvig u njihovoj istoriji je navodno oplovljenje oko Afrike – skoro 2.000 godina pre Vaska da Game. Da li se zaista to desilo!? Continue reading Drevna feničanska navigacija: Da li su oplovili Afriku?

Sticky post

Rimski vojni logori: Život na limesu reke Dunav


Dunavski limes ( Donaulimes ) činio je ključnu odbrambenu i kulturnu granicu Rimskog carstva, prostirući se preko 2.000 kilometara od Bavarske do Crnog mora. Daleko od toga da je bila samo odbrambena barijera, dunavska granica je bila užurbana, međusobno povezana ekonomska zona gde su vojnici, trgovci i lokalno stanovništvo svakodnevno komunicirali. Continue reading Rimski vojni logori: Život na limesu reke Dunav

Sticky post

(U slikama) Šest prikaza NLO-a u staroj umetnosti i ikonama


Tokom većeg dela ljudske istorije, vizuelni prikazi nam najviše govore o tome kako su živele prethodne generacije. Od Rafaelovih fresaka u Vatikanu, koje prikazuju kako je renesansni majstor video drevne ljude, do drevnih pećinskih slika u Francuskoj, prvenstveno i najčešće su crteži ti koji nam pokazuju prošlost. Ponekad su ovi prikazi zbunjujući za savremene posmatrače, jer izgleda da prikazuju ili uređaje za koje ne verujemo da su drevni ljudi imali pristup, ili prikazuju stvari koje su nam potpuno zbunjujuće. I kroz ljudsku istoriju, prikaz koji izgleda da obuhvata najduži vremenski period jeste onaj koji bismo mi, našim modernim očima, nazvali NLO-om. U tekstu je prikazano 6 takvih slika… Continue reading (U slikama) Šest prikaza NLO-a u staroj umetnosti i ikonama

Sticky post

Praistorijska muzika: Koštane frule Dunavske doline


Otkriće koštanih flauta u dolini Dunava — posebno u pećinama poput Hole Felsa i Gajsenklesterlea u jugozapadnoj Nemačkoj — pomerilo je vremensku liniju ljudske muzikalnosti za desetine hiljada godina unazad. Datiraju iz perioda od pre otprilike 35.000 do 40.000 godina , a ove instrumente su napravili neki od prvih Homo sapiens-a koji su došli u Evropu. Oni dokazuju da muzika nije bila kasni razvoj u ljudskoj istoriji, već osnovni alat koji se koristio za društveno povezivanje, komunikaciju i rituale tokom ledenog doba. Continue reading Praistorijska muzika: Koštane frule Dunavske doline