Sticky post

Despot Stefan Lazarević i brat Vuk — kako je građanski rat pocepao porodicu Lazarevića?


U srpskoj istoriji despot Stefan Lazarević ostao je zapamćen kao ratnik, diplomata, graditelj Beograda, pokrovitelj književnosti i autor čuvenog „Slova ljubve“. Njegov mlađi brat Vuk mnogo je manje poznat. U školskim pregledima pojavljuje se gotovo usputno, kao jedan od sinova kneza Lazara i kneginje Milice, a zatim nestaje sa istorijske scene. Ali između dvojice braće odigrao se jedan od najdramatičnijih porodičnih i političkih sukoba srpskog srednjeg veka. Continue reading Despot Stefan Lazarević i brat Vuk — kako je građanski rat pocepao porodicu Lazarevića?

Sticky post

FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca


Više od jednog veka rasprava o doseljavanju Slovena i Srba na Balkan uglavnom se vodila na osnovu tri vrste dokaza. Pisani izvori. Arheologija. Jezik. Jedni su se pozivali na Porfirogenita i njegovu priču o dolasku Srba za vreme cara Iraklija. Drugi su upozoravali da vizantijski car piše tri veka kasnije. Arheolozi su tražili slovensku keramiku, poluukopane kuće i grobove. Skeptici su odgovarali da lonac nema nacionalnost. A onda je u raspravu ušao dokaz koji Konstantin Porfirogenit, Jireček, Ruvarac, pa čak ni najveći arheolozi XX veka nisu mogli da zamisle. Drevna DNK. Continue reading FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca

Sticky post

Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8


Gotovo svaka rasprava o poreklu Srba na Balkanu pre ili kasnije završava kod jednog čoveka. Konstantina VII Porfirogenita. Vizantijskog cara koji je živeo u X veku i ostavio tekst na kojem je u velikoj meri izgrađena tradicionalna priča o “doseljavanju” Srba. Šta je Porfirogenit zaista zapisao i koliko mu se može verovati!? Continue reading Porfirogenit i “doseljavanje” Srba: odakle je i da li je vizantijski car znao šta se dogodilo tri veka pre njega i da li je sve bilo stvar njegove politike? — FELJTON 3/8

Sticky post

Jelena Anžujska — ko je zapravo bila žena čije poreklo ni danas nije potpuno razjašnjeno?


Njeno ime zna gotovo svako ko je makar jednom otvorio knjigu o Nemanjićima. Jelena Anžujska. Francuska princeza koja je stigla u Srbiju da se uda za kralja Stefana Uroša I. Žena zbog koje je, prema romantičnoj priči, srpski kralj čitavu dolinu Ibra zasadio jorgovanima kako bi svoju buduću suprugu podsetio na daleku domovinu. Majka dvojice kraljeva — Dragutina i Milutina. Osnivačica škole za devojke. Velika ktitorka. Vladarka koja je održavala veze i sa Rimom i sa pravoslavnim svetom. Žena koja je završila život kao monahinja i kasnije postala svetiteljka. Priča izgleda gotovo savršeno. Problem je samo u tome što njen prvi deo — onaj o tome ko je ona zapravo bila — ni izbliza nije tako jednostavan. Continue reading Jelena Anžujska — ko je zapravo bila žena čije poreklo ni danas nije potpuno razjašnjeno?