FELJTON 8/8 — Ko je napisao priču o poreklu Srba — od Porfirogenita i „Bečke škole“ do arheologije i drevne DNK?


Ko je napisao priču o poreklu Srba? Na prvi pogled odgovor izgleda jednostavno. Konstantin VII Porfirogenit. Vizantijski car iz X veka ostavio je najpoznatiju priču o Srbima koji su iz „Bele Srbije“ došli na Balkan za vreme cara Iraklija. Njegove rečenice vekovima kasnije postale su temelj školskog narativa o naseljavanju Srba. Ali Porfirogenit nije napisao priču koju danas poznajemo sam. Continue reading FELJTON 8/8 — Ko je napisao priču o poreklu Srba — od Porfirogenita i „Bečke škole“ do arheologije i drevne DNK?

Sticky post

FELJTON 7/8 — Ko su onda današnji Srbi — starosedeoci, doseljenici ili i jedno i drugo?


Posle šest nastavaka našeg feljtona stigli smo do pitanja zbog kojeg su gotovo sva prethodna pitanja uopšte bila važna. Ko su onda današnji Srbi? Da li su potomci stanovništva koje je na Balkanu živelo hiljadama godina pre Slovena? Da li su potomci doseljenika koji su tokom ranog srednjeg veka stigli sa severa i severoistoka Evrope? Ili je sama potreba da izaberemo samo jednu od te dve mogućnosti — pogrešna? Drevna DNK poslednjih godina dala je odgovor koji je istovremeno jednostavan i komplikovan. Continue reading FELJTON 7/8 — Ko su onda današnji Srbi — starosedeoci, doseljenici ili i jedno i drugo?

Sticky post

FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca


Više od jednog veka rasprava o doseljavanju Slovena i Srba na Balkan uglavnom se vodila na osnovu tri vrste dokaza. Pisani izvori. Arheologija. Jezik. Jedni su se pozivali na Porfirogenita i njegovu priču o dolasku Srba za vreme cara Iraklija. Drugi su upozoravali da vizantijski car piše tri veka kasnije. Arheolozi su tražili slovensku keramiku, poluukopane kuće i grobove. Skeptici su odgovarali da lonac nema nacionalnost. A onda je u raspravu ušao dokaz koji Konstantin Porfirogenit, Jireček, Ruvarac, pa čak ni najveći arheolozi XX veka nisu mogli da zamisle. Drevna DNK. Continue reading FELJTON 6/8 — DNK menja raspravu: velika migracija jeste postojala, ali Balkan nije ostao bez starosedelaca

Sticky post

FELJTON 1/8 — Pre Srba i pre Slovena: ko je živeo na prostoru današnje Srbije pre 8.000 godina — i da li njihovi geni i danas žive u nama?


Kada su Srbi došli na Balkan? To pitanje već gotovo dva veka izaziva rasprave koje veoma brzo prestaju da budu samo istorijske. Za jedne, odgovor je jednostavan: Sloveni, među njima i Srbi, stigli su tokom velikih seoba u VI i VII veku i naselili prostor na kojem prethodno nisu živeli. Za druge, cela priča predstavlja konstrukciju kasnijih vizantijskih pisaca i istoriografskih škola XIX veka, dok je stanovništvo koje će kasnije biti nazvano Srbima na ovom prostoru živelo mnogo ranije. Ali pre nego što otvorimo Konstantina Porfirogenita, pre nego što stignemo do „Bele Srbije“, cara Iraklija, Vizantije i prvih pisanih pomena Srba, postoji mnogo važnije pitanje: Ko je živeo na prostoru današnje Srbije hiljadama godina pre nego što se ime Srba uopšte pojavilo u izvorima? Continue reading FELJTON 1/8 — Pre Srba i pre Slovena: ko je živeo na prostoru današnje Srbije pre 8.000 godina — i da li njihovi geni i danas žive u nama?

Može li čovek umreti od “slomljenog srca” – šta se zaista događa kod sindroma slomljenog srca?


Izgubi partnera, dobije vest koju nije očekivao, preživi težak porodični sukob ili iznenadni šok – a nekoliko sati kasnije završava u hitnoj pomoći sa snažnim bolom u grudima, gušenjem i promenama na elektrokardiogramu koje izgledaju gotovo kao infarkt. Lekari hitno pregledaju koronarne arterije, očekujući da pronađu začepljenje. Ali arterije nisu blokirane. Problem je nešto drugo: srce je, pod snažnim naletom stresa, privremeno promenilo način na koji radi. Fenomen se zove takotsubo kardiomiopatija, poznatija kao sindrom slomljenog srca. I nije samo poetska metafora – u retkim slučajevima može biti opasan po život. Continue reading Može li čovek umreti od “slomljenog srca” – šta se zaista događa kod sindroma slomljenog srca?

Od svetih biljaka do zabranjenih supstanci: Kako su ljudi koristili narkotike i druge psihoaktivne supstance kroz hiljade godina istorije


Mnogo pre savremenih laboratorija, farmaceutskih kompanija, međunarodnih konvencija i policijskih zaplena, ljudi su već poznavali biljke koje su ublažavale bol, menjale raspoloženje, donosile san ili izazivale neobična iskustva. Opijumski mak, kanabis, koka i različite psihoaktivne biljke pojavljivale su se u medicini, religiji, trgovini i svakodnevnom životu različitih civilizacija. Ono što je u jednom društvu bilo sveti lek, u drugom je postajalo luksuzna roba, a u trećem zabranjena supstanca. Istorija narkotika zato nije samo istorija droge. To je istorija medicine, imperija, ratova, trgovine, ljudske patnje i neprekidne potrage za načinima da se promeni ono što čovek oseća. Continue reading Od svetih biljaka do zabranjenih supstanci: Kako su ljudi koristili narkotike i druge psihoaktivne supstance kroz hiljade godina istorije