Pomorska istorija puna je priča o brodovima duhovima i morskim zmijama. Nisu svi ovi izveštaji istiniti i tačni, ili ako jesu, skloni su preuveličavanju i ulepšavanju. Vernici u teorije zavere i skeptici su žestoko raspravlјali o ovakvim pričama. Dok neke od ovih priča potiču od pre nekoliko vekova, jedna od zanimlјivijih priča stara je tek 8 decenija. Ovo je priča o SS Ourang Medanu sa kojeg je stigla jeziva poruka neposredno pre eksplozije i pokrenula misteriju.

Početkom do sredine 20. veka postojalo je mnogo načina da se postane poznat. Ali jedan siguran način bio je umreti pod zastrašujućim i misterioznim okolnostima na brodu usred okeana. Tako je posada SS Ourang Medan (i njihov pas) postala poznata, završivši život širom otvorenih očiju i usta iskrivlјenih od užasa, s izgledom kao da su promrzli iako je temperatura bila oko 38oC. Niko ne zna šta se dogodilo s ovim brodom jer je ubrzo nakon što ga je otkrio spasilački brod Srebrna zvezda, eksplodirao. Barem je takva bila priča.
SS Ourang Medan je bio navodni brod duh koji je, prema različitim izvorima, doživeo brodolom u Holandskoj Istočnoj Indiji (danas Indonezija) u vodama Malake, nakon što je cela njegova posada umrla pod sumnjivim okolnostima. U zavisnosti od novinskih izvora nesreća se možda dogodila i u vodama Mikronezije, a različite su i godine koje se navode, pa se sve desilo 1940., 1947. ili 1948. Većina lјudi se slaže da je priča o Ourang Medanu urbana legenda zbog činjenice da nikada nije bilo zapisa o brodu po imenu Ourang Medan.
U 2019.god., objavlјivanje video igre Namco Entertainment, „Man of Medan“, ponovo je podstaklo interesovanje za užasavajuću misteriju Ourang Medana, ali priče o ovom brodu duhu su u opticaju već 80 godina, nekad više-nekad manje aktuelne.
„Sećam se da sam prvi put pročitao priču o Ourang Medanu pre mnogo godina kao dete. Ipak, činilo se da to nikada nije bila jedna od većih misterija“, kaže pisac istorije i krimi romana Majkl Ist. Ljudi vole morske misterije, kaže on, i to objašnjava zašto su događaji oko gubitka Ourang Medana ispričani i prepričavani sa različitim detalјima u svakom prepričavanju, svaki put završavajući užasavajućom smrću njene posade.

Završne reči posade
Popularnije i zanimljivije verzije priče počinju 1947. ili 1948. kada je holandski teretnjak po imenu Ourang Medan poslao očajnički SOS. Radio prenos su preuzeli obližnji brodovi, uklјučujući američki brod Srebrna zvezda, u Malačkom moreuzu, između Indonezije, Malezije i Singapura. Poruka je jednostavno glasila: „Mi plutamo. Svi oficiri uklјučujući i kapetana mrtvi, leže u čarterskoj sali i na mostu, verovatno cela posada mrtva… Ja umirem.“
Kada je stigla Srebrna zvezda, Ourang Medan je bio sablasno miran. Iz njegovih motora nije išla para, nisu se čuli povici u pomoć. Istražna grupa se ukrcala na brod i pronašla tela posade. Lica su im bila zgrčena od straha, usta razvučena u večitim kricima, a oči širom otvorene kao da ih je sama Meduza okamenila. Čak je i brodski pas uginuo usred režanja. Šta god je terorisalo posadu na smrt, nestalo je bez traga.
Nije bilo vremena za istragu smrti ili izvlačenje tela, jer je ubrzo nakon što je spasilačka ekipa stigla na brod, primećen je dim kako se diže iz teretnog prostora Ourang Medana. Sa nekoliko sekundi do kraja, spasilačka ekipa se vratila do Srebrne zvezde pre nego što je Ourang Medan eksplodirao, ne ostavlјajući ništa osim priče za novine.
Gde prestaje istina počinje mit
Varijacije na priču o sudbini Ourang Medana kružile su godinama i tako, kao i druge misterije mora, nije jasno gde istina počinje, a gde se završava. Prvi problem sa pričom je to što nema dokaza da je brod po imenu Ourang Medan ikada postojao, kaže Ist. „Ne postoji evidencija o otpremi broda pod tim imenom. Niko nikada nije rekao da zna za brod ili da je služio na njemu“, dodaje on. „Podjednako, nedosledni datumi se stalno ističu, kao i promena lokacije.“
Neke priče su govorile da je brod bio blizu Solomonovih ostrva, dok su ga druge smestile na Maršalska ostrva. Najranije poznato pominjanje potonuća Ourang Medana pronašla je istraživačica Estel Hargrejvs. Otkrila je citate britanskih marinskih oficira 1940. objavlјene u britanskim nacionalnim novinama tokom Drugog svetskog rata. Ovi članci opisuju poziv u pomoć sa broda koji traži pomoć od lekara i ratnog broda. U ovoj verziji je, međutim, britanski trgovački brod, a ne američki, koji je došao da spase Ourang Medan i pronašao samo mrtve članove posade (u ovoj verziji nema psa). Jedina doslednost u ovom pričanju u poređenju sa kasnijim verzijama je da je brod eksplodirao i da ništa nije pronađeno.
Gde je priča pošla naopako
Ist ističe da glavni lik, reporter po imenu Silvio Šerli, može da objasni gde je istina otišla u stranu: „originalne izveštaje su ulepšali drugi, pre svega Silvio Šerli, koji je želeo da profitira od priče“.
Godine 1948., holandsko-indonežanski list De locomotief opisao je Ourang Medan koji je plovio iz kineske luke u Kostariku u pokušaju da zadrži svoj ilegalni teret u tajnosti. Ovu tajnu operaciju otkrio je jedini preostali preživeli sa broda, Nemac, koga je misionar pronašao na atolu Taongi na Maršalovim ostrvima. Nemac je na kraju podlegao povredama, ali ne pre nego što je otkrio da je brod nosio sumpornu kiselinu. Teretom je, kako je rekao, pogrešno rukovano i isparenja su izašla iz njihovih kontejnera nečujno ubijajući posadu i na kraju uzrokujući eksploziju broda. Italijanski misionar koji je otkrio preživelog ispričao je ovu priču nikome drugom do piscu Silviju Šerliju.
Ono što je interesantno je da je Šerli 1940. godine imao sedište u Trstu, mestu gde je napravlјen originalni izveštaj iz 1940. godine. Niko ne može biti siguran da je Šerli taj koji je napravio izveštaj iz 1940, izveštavajući o njemu ponovo 1948, ali ako verujete u brodove duhove, možete verovati u sposobnost čovečanstva da obmane.
Brod duh nikada nije postojao
Vremenom se priča o Ourang Medanu prepričavala, a novi pripovedači su ulepšavali različite detalјe. Datumi, lokacije, pa čak i sudbine posade se okreću sa svakim novim kazivanjem. Da li su opasne hemikalije ubile posadu? Da li je bilo preživelog? Ono što je verovatnije, kaže Ist, jeste da Ourang Medan zapravo nikada nije postojao osim u mašti pripovedača i publike željne senzacija.
„Verujem da je brod potonuo u misterioznim okolnostima, ali to je verovatno bilo tokom Drugog svetskog rata, prema izveštajima iz 1940. Međutim, verovatno nikada nije nazvan Ourang Medan, a novinar Silvio Šerli se dočepao priče, popunjavajući praznine u onome što je čuo sa sopstvenim zabavnim ukrasima“, kaže Ist. „Često je istina skrivena duboko u većini mitova, ali potreba lјudi da ispričaju bolјu priču preuzima maha, što znači da je istina možda zauvek izgublјena.“
Mr. D. Tovarišić