Kleopatra je jedna od najpoznatijih i najmisterioznijih žena u istoriji. Otkrijte činjenice koje možda niste znali o legendarnoj egipatskoj kraljici.

Kleopatra VII, poznatija kao samo Kleopatra, bila je jedna od najistaknutijih kraljica u antici. Poznata po svojoj inteligenciji, moćnoj vojsci, kasi punoj zlata i ozloglašenim aferama sa političkim liderima, bila je istaknuti igrač kako u окончанју Rimske republike, tako i u padu egipatskih faraona. Dok je doživela tragičan kraj, Kleopatra je uspešno manevrisala pretežno muškim domenom sa zapanjujućom sposobnošću. Ispod su neke manje poznate činjenice o njenom životu i političkoj karijeri.
Kakva je bila Kleopatrina veza sa Aleksandrom Velikim?

Kleopatra je bila kraljica Egipta, ali nije bila Egipćanka. Rođena 70-69. pre nove ere, bila je ćerka Ptolomeja XII i Kleopatre V Trifene, za koje se veruje da su brat i sestra. Kleopatrini roditelji bili su potomci Ptolomeja I Sotera, generala Aleksandra Velikog i jednog od naslednika Dijadoha koji su podelili Aleksandrovo carstvo. Njen otac bio je osnivač egipatske loze Ptolomeja. Kleopatrino nasleđe se stoga može pratiti u Makedoniji, a ona je sebe verovatno smatrala Grkom. Njeno ime, Kleopatra, čuveno se prevodi kao „čast ocu“ na starogrčkom.
Kleopatra se udala za dvoje svoje mlađe braće

Sa 18 godina, Kleopatra se udala za svog desetogodišnjeg brata i suvladara, Ptolemeja XIII, koji je nasledio svog oca kao faraon. Ubrzo nakon dolaska na vlast, Ptolomej je pokušao da ubije svoju sestru, zbog čega je Kleopatra pobegla u Siriju. Nakon toga je okupila vojsku i vratila se u Aleksandriju, vodeći građanski rat sa svojim bratom za vlast. Za to vreme Julije Cezar je otputovao u Aleksandriju na poziv Ptolomeja XIII. Međutim, Kleopatra je dobila Cezarovu podršku, a njihova zajednička rimsko-egipatska vojska zbacila je Ptolomeja XIII.
Nakon poraza Ptolemeja XIII i kasnije smrti, Kleopatra se udala za svog mlađeg brata, Ptolemeja XIV. Ona je tada imala 22, a on 12 godina. On je bio faraon samo po imenu da bi poštovao egipatsku tradiciju. Umro je ubrzo nakon Julija Cezara 44. godine pre nove ere, verovatno otrovan od Kleopatre da bi ga ona mogla zameniti kao ko-car sa svojim sinom.
Bila je inteligentna, dobro obrazovana i veoma ambiciozna

Kleopatrinu inteligenciju hvalili su brojni antički istoričari, pre svega Plutarh, a ona je navodno bila dobro upućena u matematiku, filozofiju i debatu. Bila je nadarena i za jezike. Njen maternji jezik bio je grčki koine, ali je tokom svoje vladavine tečno govorila najmanje devet jezika, uključujući arapski i hebrejski. Bila je jedini faraon iz dinastije Ptolomeja koji je naučio egipatski jezik, što ju je učinilo efikasnim vođom jer je mogla da komunicira sa svojom vojskom bez prevodioca.
Kleopatra je uvela prestupnu godinu

Tokom svoje afere sa Julijem Cezarom, Kleopatra ga je dovela na drevni univerzitet u Aleksandriji. Ovde ga je upoznala sa astronomom po imenu Sosigen iz Aleksandrije, koji je predložio kalendar koji prati solarne cikluse, a ne prethodni lunarni kalendar. Ovaj kalendar je imao dodatni dan svake četiri godine radi doslednosti, koji se sada zove prestupna godina. Cezar je usvojio ideju i sproveo je u Rimu 45. pre nove ere, a godinu dana kasnije u Egiptu. Imena Cezara i kasnijih rimskih careva postala su imena meseci, koja i danas koristimo, kao što su „juli” po Juliju i „avgust” po avgustu.
Božanska majka: Kleopatra je bila povezana sa boginjom Izidom

Egipatski faraon je bio blisko povezan sa bogovima i smatran je inkarnacijom Horusa na Zemlji. Egipatske kraljice su se često povezivale sa Izidom, kao ženom i majkom bogova. Dok su prethodne ženske egipatske faraone, kao što je Hatšepsut, održavale kraljevsku vezu sa Horusom, Kleopatra je prihvatila vezu sa Izidom. Kleopatra je podstakla ovo druženje tako što se za ceremonijalne događaje oblačila u Izidu i često je tražila verska proročanstva da bi opravdala svoje postupke. Njen saveznik Marko Antonije će kasnije slediti njeno vođstvo i povezivati se sa grčkim bogom Dionisom, dok je čak i njen protivnik Oktavijan bio poznat po tome da se obukao u boga Apolona.
Kako je izgledala Kleopatra?

Dok je Kleopatra VII ostala upamćena po svojoj upečatljivoj lepoti i zavodljivoj privlačnosti, bilo je debate o tome kako je ona zapravo izgledala. Postoje značajni dokazi o njenom licu na drevnom kovanom novcu, ali su preživele samo dve biste sa njenim prikazom i samo jedna od njih je kompletna. Njeno poprsje odgovara njenom profilu kao što se vidi na novčićima, ali postoje sugestije da je njen imidž prikazan kao hipermaskulin da bi preneo njenu snagu kao vladara kao da je uporedi sa svojim muškim savremenicima.
Imala je afere sa Julijem Cezarom i Markom Antonijem

Nakon što je Kleopatra dobila Cezarovu podršku 48. godine pre nove ere, kaže se da su njih dvoje krenuli u burnu i politički podstaknutu ljubavnu vezu. Njihova veza se pokazala obostrano korisna, jer su se svaki pokazali kao moćni politički saveznici drugome. Čak se veruje da je Kleopatra imala dete sa Cezarom, koji je dobio ime Cezar Ptolemej XV, često zvan Cezarion.

Nakon ubistva Cezara 44. god. pre nove ere, Rim se našao u previranjima, sa nekoliko strana koje su se nadmetale za vođstvo nad državom. Jedna od ovih partija je bila i 41. pre nove ere, on se sastao sa Kleopatrom da zatraži njenu podršku. Njih dvoje su brzo postali ljubavnici i politički saveznici. Bili su poznati po svom ekstravagantnom načinu života, prepuštanju dekadentnim okupljanjima i dobroj robi. Na kraju su se venčali i zajedno rodili troje dece, ali njihovo političko i romantično partnerstvo završilo se tragično.
Njena afera je inspirisala Šekspirovu čuvenu dramu „Antonije i Kleopatra“

Šekspirov komad Antonije i Kleopatra prvi put je izveden u Glob teatru u Londonu 1607. godine. Predstava je zasnovana na odnosu Marka Antonija i Kleopatre, počevši od susreta dva lika do Kleopatrinog samoubistva ujedom zmije. Predstava je popularizovala i romantizovala odnos između njih dvoje, što je rezultiralo drugim modernim tumačenjima tragične ljubavne priče, uključujući ikonski film Kleopatra (1963. god.) sa Elizabet Tejlor. Šekspirova Kleopatra je takođe opisana kao jedan od prvih složenih, višestrukih ženskih likova u modernoj zapadnoj književnosti.
Bežanje od Aktijuma: Kleopatra je presretnuta u bekstvu u Indiju

Nakon zloglasnog poraza Kleopatre i Marka Antonija u bici kod Aktijuma, Kleopatra je pobegla sa lica mesta koristeći se morskim putem koji su poznavali samo članovi dinastije Ptolomeja. Ova ruta je otkrivena nakon što su neki Egipćani spasili Indijca sa oštećenog broda u Crvenom moru. Indijac je pristao da svoju tajnu rutu podeli sa kraljem Ptolemejem II u zamenu za bezbedan prolaz.
Međutim, ruta nije bila dobro održavana i bila je preplavljena razbojnicima, pa su se prebacili na ono što je danas poznato kao Suecki kanal. Nažalost, narod Nabatejaca koji je okupirao ovo područje sklopio je savez sa Avgustom (Oktavijanom) i presreo ih u bekstvu, primoravajući Kleopatru da se vrati u Egipat i ojača svoju odbranu.
Kako je Kleopatra umrla?

Iako se široko veruje da je Kleopatra izvršila samoubistvo, detalji se razlikuju među istoričarima. Neki izveštaji navode da je Kleopatra umrla tako što je dozvolila aspidi, ili egipatskoj kobri, da je ugrize i otruje je svojim otrovom. Međutim, drugi tvrde da se otrovala otrovnom materijom na ukosnicu ili drugi oštri predmet. Pored toga, postojao je savremeni skepticizam o tome da li je Kleopatra ubijena ili nije ili da li ju je Oktavijan pustio da umre samoubistvom kao njen metod izbora.
Kleopatrina grobnica tek treba da bude pronađena

Dok drevni izveštaji ukazuju da su Marko Antonije i Kleopatra verovatno sahranjeni zajedno, tačna lokacija njihovog mesta sahrane ostaje nepoznata. Bilo je značajnih spekulacija i istraživanja na ovu temu, počevši od Aleksandrije i proširivši se na okolna područja. Iako je otkriveno nekoliko grobnica koje vode do važnih grobnica, njena grobnica tek treba da bude otkrivena.
Kleopatra je verovatno bila najbogatija žena na svetu

Kleopatra je postala privlačan saveznik za svoje rimske prijatelje jer je bila neverovatno bogata. Savremeni proračuni sugerišu da je imala neto vrednost od 95,8 milijardi dolara u današnjem novcu, što je čini jednom od najbogatijih žena svih vremena. Pored toga što je kontrolisala snabdevanje Egipta žitom, koje će postati žitnica Rima, imala je pristup kasama zlata ispunjenim međunarodnom trgovinom, da ne pominjemo značajnu egipatsku radnu snagu.
Kleopatra je finansirala projekte Julija Cezara da zadrži i proširi svoju moć u Rimu. Takođe je finansirala veliki deo rata Marka Antonija u Partiji, a zatim i njegovu borbu protiv Oktavijana. Kada je Oktavijan pobedio Kleopatru, uzeo je Egipat kao lični posed, monopolizujući njegovo ogromno bogatstvo.
To ne znači da se Kleopatra nije borila, jer su suše i vulkanske erupcije izazvale glad tokom njene vladavine. Ona je odgovorila tako što je navela kraljevske žitnice da distribuiraju hranu stanovništvu i revolucionisala monetarni sistem. Ona je bila prvi faraon koji je dao žigosanje vrednosti na kovanice i učinila je da taj pečat bude garancija njegove vrednosti, a ne težine novčića, koji je bio u velikoj meri obezvređen. Takođe, za razliku od svojih prethodnika, tokom svoje vladavine nije kovala nijedan zlatnik.
Iako je broj razotkrivenih misterija o Kleopatri veliki, ostaje još neuporedivo više misterija koje tek treba razotkriti.
Mr. D. Tovarišić