Kao prva pomisao na drevnu igru na ploči velike su šanse da se pomisli na „šah“. Ova sveprisutna igra, međutim, datira u prepoznatljivom obliku tek iz 15. veka, iako se prototipske verzije mogu naći za najmanje 900 godina pre toga. Teško da biste uspeli navesti drugu. I, onda bismo pomislili kako je život u antičko doba bio krajnje monoton i dosadan, bez zabave i igre u slobodno vreme. Da li je tako!?
Kraljica Nefertari igra igru na ploči Senet. (Izvor: Nina Dejvis)
Međutim, čini se da je scena društvenih igara u drevnom svetu bila mnogo zbijenija nego što se čini. Iz grobnica, jama za smeće i drevnih nastambi, pojavili su se dokazi o mnogim drugim igrama koje su se igrale tokom istorije, od kojih su neke za nas izgubljene.
Evo šest drevnih društvenih igara iz istorije.
1. Kraljevska igra Ura
Sa ovom igrom i danas imamo nešto neobično: društvenu igru sa kompletnim uputstvima (iako su bila razdvojena). Međutim, iz pronađenih ploča može se videti da je ovo bila popularna igra u drevnoj Mesopotamiji. Datira iz oko 2600. godine pre nove ere, igra je u suštini „trka“ dva igrača duž delimično podeljenog kursa od 20 polja. Smatralo se da igra ima duhovni značaj, pri čemu je bogatstvo igrača direktno povezano sa njegovom srećom u igri. Igra Ur je bila veoma popularna širom drevnog Bliskog istoka, sa tablama koje su se nalazile od Iraka do Krita. Slična tabla je čak pronađena u Tutankamonovoj grobnici, što sugeriše da je faraon takođe voleo da se igra (Britanski muzej)
2. Senet
Međutim, ako tražite egipatsku igru, ne tražite dalje od Seneta. Delimične ploče ove igre od 30 kvadrata pronađene su još iz vremena Prve dinastije oko 3100. godine pre nove ere. Pravila su za ovo nažalost izgubljena (tako je bilo i sa drugim društvenim igrama), ali neka od njih se mogu ponovo spojiti. Svaki igrač ima (najmanje) pet pešaka, a prikazi Seneta u egipatskim grobnicama sugerišu da je to strateška igra, možda sa elementima kontrole područja. Egipat je sa svojim susedima upoznao Senet sa Levantom, a kopije igre pronađene su posebno na ostrvu Kipar. Senet se igrao hiljadama godina i moguće je da je to bio sistem igara sa promenljivim pravilima, a ne društvena igra sama po sebi (Anagoria)
3. Patoli
Milenijumima kasnije i okean daleko, pretkolumbovske civilizacije su igrale igru zvanu Patoli. Započeli su mezoamerikanci koji su osnovali Teotihuakan i usvojili su ga svi od Tolteka do Asteka i Maja. Fokus ovde nije bio na igrici, koja je bila donekle jednostavna dok igrači pomeraju svoje žetone oko table. Umesto toga, glavni aspekt igre koji je bio privlačan je bilo kockanje, pri čemu su se uplatitelji kladili na to ko će pobediti. Igranje ove igre nije bilo iz hira i često bi ulozi bili veoma visoki, sa igračima koji su se takmičili da osvoje posede, imovinu ili čak svoju slobodu. Pre početka svake igre, mezoamerički bog igara Macuilkočitl bi se prizivao: on je prikazan gore, kako sudi (Univerzitet Berkli u Kaliforniji)
4. Mehen
Još jedna drevna egipatska igra, koja datira iz 3000. godine pre nove ere i trajala je samo oko 700 godina. Opet je ova igra izvezena na Kipar: činilo se da drevni Kiprani nisu mogli da se zasite igranja, iako je izgradnja svega od kamena sigurno pomogla njihovim igrama na ploči da traju. Ploča za igru je kružna, predstavlja namotanu zmiju i podeljena je na prostore. Komadi su se očigledno kretali duž ove staze, iako broj mesta varira od table do table, što sugeriše da ukupan broj nije važan. Igra je veoma slična severnoafričkoj igri pod nazivom Hiena Chase, koja može biti izvedena iz egipatske verzije. I afrička i kiparska verzija su trajale mnogo duže nego što se igra igrala u Egiptu: verovatno su svi Egipćani igrali Senet umesto toga (Egipatski muzej u Berlinu )
5. Društvena igra Knosos
Sve ove igre mogu biti impresivno stare, ali su jednostavne kao Snakes and Ladders. Za složenost (ili zabunu), potrebno je otputovati u Knosos, prestonicu misteriozne minojske civilizacije. Tamo, pronađena severoistočno od velike palate u oblasti poznatoj kao „hodnik zatrikiona“, pronađena je detaljna tabla za igru, datovana između 1700. i 1500. godine pre nove ere. Napravljena od dragocenih materijala i očigledno vredna, tabla ima više različitih prostora, očigledno podeljenih u zone, sa rezbarijama u obliku slonovače za igranje. Nažalost, osim četiri figure i table, ništa nije preživelo što bi nam pomoglo da razumemo ovu igru. Njegove složenosti i nijanse, kao i sve o tome kako se igra, zauvek je izgubljeno (Olaf Tausch)
6. Ludus Latrunculorum
Popularna u Rimskoj Republici i datirana najmanje iz 2. veka pre nove ere, ova igra je bila poznata kao „igra vojnika“ i očigledno se igrala između dva igrača. Obojeni komadi su postavljeni na mrežu kvadrata u onome što izgleda kao igra vojne taktike. Moguće je da je igra zasnovana na još ranijoj grčkoj varijanti koja datira još iz Homerovog vremena i koju pominje Platon. Iz drevnih referenci čini se da bi igra mogla biti varijanta modernog Otela ili Go, gde igrači hvataju protivničke figure tako što ih zarobljavaju između dve svoje. Ovidije je napisao vodič za pobedu, a rimski pesnik Marcijal je takođe pisao o igri. Međutim, uputstva su izgubljena i ne može se potvrditi da je igra kakva je igrana ista igra koju su igrali Rimljani (Volfgang Sauber)