10 najstarijih crkava na svetu


Od kućnih crkava preko zanimljivih znamenitosti do prostora za bogosluženje uklesanih u pećine, sve ove crkve su ostavile svoj trag u istoriji.

Udubljivanje u poreklo drevnih crkava otkriva ogromnu količinu informacija o društvima koja su ih izgradila – i kasnijim zajednicama koje su nastavile da koriste i prilagođavaju ove crkve kasnije. A kada se gleda kroz globalno sočivo, slika je još fascinantnija.

Ispitivanje ovih crkava takođe otkriva više primera zaista zapanjujućih arhitektonskih dela. Neke od crkava na našoj listi preostalo je samo da se pokažu nakon prirodnih katastrofa, moćnih oluja i ožiljaka od bitaka iz svih vekova, dok neke i danas stoje. Evo deset istorijskih crkava iz celog sveta koje su izdržale protok vremena u ovom ili onom obliku

1. Crkva Akaba, Jordan

Iako se više ne koristi, Akaba je navedena u Ginisovim svetskim rekordima kao „najstarija poznata namenski izgrađena hrišćanska crkva na svetu“ i smatra se da je izgrađena između 293. i 303. godine nove ere. U nekom trenutku u kasnom 4. veku, veruje se da je crkva ponovo dograđena kako bi se napravilo više prostora za vernike, stvarajući prostor za oko 100 ljudi u svom novom obliku.

Dobro dokumentovan zemljotres 363. godine nove ere oko Galileje uništio je crkvu i njeni ostaci su ležali više od 1.500 godina, bivajući zatrpani u tom procesu. Ostatke je na kraju otkrio tim arheologa 1998. godine.

Ostaci crkve Akaba

2. Katedrala u Triru, Nemačka

Sa svojim brojnim kulama i tornjevima koji se penju u nebo, najstarija crkva u Nemačkoj je impresivan prizor. Prva crkva na tom mestu datira iz 4. veka, a od tada su građene, rušene i obnavljane različite inkarnacije, iako su neki delovi prve crkve ostali na današnjem mestu.

Jedan posebno značajan predmet koji čuva crkva je ‘Sveta haljina’, tunika za koju se kaže da ju je Hrist nosio pre ili za vreme svog raspeća, koja se povremeno – ali retko – javno izlaže. Katedrala u Triru je još uvek funkcionalna crkva i proglašena je UNESCO-vom svetskom baštinom 1986. godine.

Katedrala u Triru

3. Crkva Dura-Europos, Sirija

Kako ruševine potiču iz zgrade koja datira sve do 233-235. godine nove ere, crkva Dura-Europos je naširoko prihvaćena kao najstarija crkva na svetu. Ali pošto se čini da je zgrada prvobitno bila izgrađena kao kuća – a zatim pretvorena za upotrebu kao crkva – neki tvrde da to ne može biti najstarija crkva u čistom smislu. Sada se često pominje kao najranija „kućna crkva“, iako više nije u upotrebi.

Ruševine je otkrio tim arheologa kada je lokalitet iskopan tokom 1920-ih i 1930-ih. Ovo je takođe otkrilo razne freske (sada smeštene u galeriji na Univerzitetu Jejl, koji je sponzorisao originalno iskopavanje) za koje se veruje da su neke od najranijih hrišćanskih slika ikada pronađenih.

Crkva Dura-Europos

4. Kapela San Migel, Sjedinjene Američke Države

Za ovu prepoznatljivu kapelu u Santa Feu u Novom Meksiku se tvrdi da je najstarija katolička crkva u Sjedinjenim Državama. Veruje se da su ga izgradile između 1610. (godine kada je Santa Fe osnovan) i 1626. godine od strane Tlaskalanskih zajednica koje su u Novi Meksiko došle iz meksičke države Tlaskala. U početku se smatra da su crkvu koristili radnici Tlaškalana i španski vojnici koji su takođe stigli iz Meksika.

Crkva je više puta bila teško oštećena (jednom kao rezultat svađe između guvernera Novog Meksika i crkvenih vlasti, a kasnije tokom pobune Puebla, gde su domorodački narodi Puebla zbacili španske kolonizatore), ali je uvek popravljana i obnavljana. Trospratni zvonik dograđen 1848. godine uništen je u jakoj oluji 1872. godine, ali je „Zvono San Hozea“ preživelo i izloženo je unutar crkve.

Kapela San Migel

5. Crkva Gospe Marije od Siona, Etiopija

Kao jedan od prvih regiona u svetu koji je prihvatio hrišćanstvo kao nacionalnu religiju, nije iznenađenje čuti da Etiopija sadrži brojne drevne crkve. Od njih se smatra da je najstarija crkva Gospe Marije od Siona u Aksumu, za koju se veruje da datira iz sredine 4. veka. Crkva je više puta uništavana i obnavljana, a nije poznato koliko je od prvobitne strukture – ako je uopšte – opstalo kao deo moderne zgrade, koja se još uvek koristi kao crkva koja funkcioniše.

Za Kovčeg zaveta (pozlaćena drvena kutija za koju se kaže da sadrži dve ploče na kojima su ugravirane Deset zapovesti) takođe se tvrdi da se čuva u kapeli na crkvenom tlu, iako je to teško proveriti, jer niko osim postavljenog staratelja ne sme da ga vidi.

Crkva Gospe Marije od Siona

6. Crkva Megido, Izrael

Na lokaciji ove crkve iz kasnog 3. veka sada se nalazi zatvor, a delove ostataka su prvi otkrili zatvorenici 2005. godine. Izraelski arheolog sa Univerziteta u Tel Avivu otkrio je potpunije mesto. Otkriveni su različiti artefakti, uključujući ogroman mozaik sa slikom ribe (rani hrišćanski simbol) i nekoliko natpisa na grčkom.

Jedan od ovih natpisa pominje ženu po imenu Aketous koja je donirala sto crkvi, verovatno da bi se koristio kao oltar. Ovo sugeriše da je prethodilo vizantijskoj eri (kada su oltari postali češća upotreba), koja je počela otprilike 330. godine nove ere.

Crkva Megido

7. Bazilika Svetog Petra, Vatikan

Druga po veličini crkva na svetu (najveća do 2015. godine, kada je novoizgrađena crkva u Obali Slonovače ponela tu titulu) takođe je jedna od najstarijih i najpoznatijih. Originalna crkva je završena oko 333. godine nove ere (po nalogu rimskog cara Konstantina Velikog) i tradicionalno se kaže da je podignuta na mestu groba Svetog Petra, jednog od Isusovih učenika.

Zgrada je na kraju propala i novu baziliku (postojeću modernu strukturu) naručio je papa Nikola V, završenu 1615. Renesansni umetnik Mikelanđelo je imenovan za glavnog arhitektu za deo njene izgradnje, a bazilika sadrži razna dela umetnika, uključujući ‘Pieta’, mermernu skulpturu koja je bila jedini komad koji je ikada potpisao.

Bazilika Svetog Petra

8. Crkva Svetog Petra, Turska

Jedina crkva na našoj listi koja je urezana u stranu planine je ovaj arhitektonski podvig koji se nalazi u turskom gradu Antakiji, ranije poznatom kao Antiohija. Njegovo tačno poreklo i osnivanje je teško utvrditi i dalje se osporava. Neki kažu da je iz pećine isklesana oblast da bi se stvorila skrivena bogomolja za sledbenike ranih hrišćana – gde je propovedao i Sveti apostol Petar – možda već 40. godine nove ere.

Kada su Antakiju zauzeli krstaši 1098. godine, novi delovi crkve su izgrađeni i prošireni. Međutim, najraniji sačuvani delovi crkve – uključujući podove od mozaika i ostatke fresaka – datiraju iz 4. ili 5. veka i još uvek se mogu videti kada posetite lokaciju.

Crkva Svetog Petra

9. Panteon, Italija

Ovo čudo zgrade u glavnom gradu Italije, Rimu, ima mnoga priznanja – neka su podržana, druga manje. To je verovatno najstarija rimska građevina na svetu koja se još uvek koristi, i čini se prilično izvesnim da struktura sadrži i najveću kupolu od nearmiranog betona na svetu – zaista očaravajući prizor u koji se može gledati. Ali tvrdnja nekih da je to najstarija funkcionalna crkva na svetu nije tako jasna.

Na primer, prvo je izgrađena kao hram za rimske bogove, a postala je hrišćanska crkva tek u 7. veku. To je bilo tokom treće inkarnacije Panteona (verzija koja postoji danas), koju je oko 125. godine nove ere izgradio rimski car Hadrijan, nakon što su dve prethodne verzije uništene u požaru. Originalni Panteon je sagradio poznati rimski vojni general Markus Agripa oko 27. pre nove ere. Panteon je takođe postao mesto sahrane, gde su se nalazile grobnice renesansnog slikara Rafaela i nekoliko italijanskih monarha. Danas nastavlja da radi kao crkva, a misa se i dalje služi nedeljom.

Panteon

10. Katedrala Ečmiadzin, Jermenija

Prva crkva koja je izgrađena na ovom mestu prvobitno je izgrađena između 301. i 303. godine nove ere (što je čini jednom od najstarijih crkava u Jermeniji – neki tvrde da je najstarija, iako je to sada sporno), koju su sagradili kralj Tiridat III i Sveti Grigorije Prosvetitelj, zaštitnik Jermenske Crkve. Crkva u svom sadašnjem obliku u velikoj meri je rezultat velike obnove 483. godine nove ere, možda zbog oštećenja nanetih tokom bitke ili od požara.

Inovacija i umetnost koja stoji iza njene izgradnje – i njen uticaj na hrišćansku arhitekturu širom regiona – pomogli su crkvi da 2000. godine postane prepoznata kao UNESCO-ova svetska baština.

Katedrala Ečmiadzin

Mr. D. Tovarišić

Leave a comment