Akvadukti u Beogradu: Svedoci vekovnog vodosnabdevanja


Beograd, na ušću Save u Dunav, tokom svoje bogate istorije imao je više sistema za vodosnabdevanje, a akvadukti su igrali ključnu ulogu u obezbeđivanju pijaće vode za stanovništvo. Od rimskog Singidunuma do osmanskog perioda i kasnijih modernizacija, beogradski akvadukti predstavljaju značajan deo infrastrukturne baštine ovog grada. Continue reading Akvadukti u Beogradu: Svedoci vekovnog vodosnabdevanja

Razlozi zašto car Dušan nije postao svetac


Car Dušan, poznat i kao Dušan Silni, jedan je od najvažnijih vladara u istoriji Srbije, čije ime je ostalo duboko ukorenjeno u kolektivnoj svesti Srba. Njegova vladavina u 14. veku bila je obeležena velikim teritorijalnim osvajanjima, ekonomskim procvatom i snažnim centralizovanjem vlasti. Ipak, i pored ogromnog uticaja koji je imao na istoriju i kulturu Srbije, Dušan nije postao svetac, iako su u prošlim vekovima postojale određene inicijative da se on kanonizuje. Zašto!? Continue reading Razlozi zašto car Dušan nije postao svetac

Definitivno NIJE BILO DOSELJAVANJA – Genetski kod arheološkog nalazišta u Vinči: Haplogrupe i njihov uticaj na razumevanje preistorijskog života i vezu sa današnjim stanjem


Arheološko nalazište u Vinči, smešteno nedaleko od Beograda, jedno je od najvažnijih u Evropi kada je u pitanju proučavanje neolitske i eneolitske kulture. Iako je Vinča poznata po svojim arheološkim ostacima, prelepim keramičkim ukrasima, i naprednim tehnikama obrade metala, poslednja istraživanja su pokazala da genetski materijal sa ovog područja može pružiti potpuno nova saznanja o životu ljudi koji su naseljavali ovo područje pre više od sedam milenijuma. Korišćenjem naprednih metoda analize DNK, arheogenetika je otvorila nova vrata u razumevanju preistorijske prošlosti Vinče, a haplogrupe su ključni element u ovoj priči. Continue reading Definitivno NIJE BILO DOSELJAVANJA – Genetski kod arheološkog nalazišta u Vinči: Haplogrupe i njihov uticaj na razumevanje preistorijskog života i vezu sa današnjim stanjem

Karta Vinlanda prava ili lažna?


Istorijske knjige su učile da je Kristofer Kolumbo otkrio Ameriku. U njegovu čast čak je nazvan i poseban dan, koji se slavi kao savezni praznik od 1937. godine. Međutim, 1957. godine pojavilo se novo otkriće koje će preokrenuti veru da je Kolumbo otkrio Ameriku. Italijanski diler sa sedištem u Španiji po imenu Enco Ferajoli pokušavao je da proda staru mapu zvanu Vinlandova mapa, koja navodno potiče iz XV veka. Do danas se vode rasprave da li je mapa prava ili lažna. Continue reading Karta Vinlanda prava ili lažna?

Sveti Valentin i Dan zaljubljenih: Istorija, tradicija i savremeni pogled na praznik ljubavi


Svake godine 14. februara, milioni ljudi širom sveta slave Dan zaljubljenih – praznik koji se povezuje sa ljubavlju, romantikom, poklonima i posebnim gestovima pažnje. Iako se ovaj dan obeležava sa posebnim entuzijazmom, mnogi nisu ni svesni duboke istorije koja stoji iza Svetog Valentina, svetitelja koji je postao zaštitnik ljubavi, te kako je kroz vekove ovaj praznik prešao put od religioznog obeležavanja do globalne komercijalne manifestacije ljubavi. Continue reading Sveti Valentin i Dan zaljubljenih: Istorija, tradicija i savremeni pogled na praznik ljubavi

Sveti Trifun: Zaštitnik vinogradara i simbol plodnosti


Sveti Trifun je jedan od najcenjenijih i najpoštovanijih svetaca u pravoslavnoj crkvi, a njegov praznik, 14. februara, slavi se širom Balkana, prepoznajući ga kao zaštitnika vinogradara i simbol prolazne prirode, plodnosti i zaštite od zlih sila. Ovaj svetac, koji je duboko ukorenjen u tradiciji i verovanjima naroda Balkana, posebno Srbije, Bugarske i Makedonije, ima bogatu istoriju i brojne običaje povezane s njegovim imenom, koji potiču još iz ranog srednjeg veka. Continue reading Sveti Trifun: Zaštitnik vinogradara i simbol plodnosti