Gundestrupov lonac: Njegova priča od Balkana do Danske


U središtu evropske arheološke misterije stoji jedan od najfascinantnijih artefakata iz doba keltske civilizacije – Gundestrupov lonac. Ova bogato ukrašena posuda od čistog zlata i srebra, pronađena 1891. godine u danskoj močvari, daleko od svog mesta porekla, krije priču koja seže duboko u srce Balkana. Izrađen oko 2. veka pre nove ere, lonac predstavlja izuzetno umetničko i simboličko delo koje povezuje sever Evrope sa njegovim jugoistočnim delovima. Njegovi reljefi, tehnika izrade i ikonografija ukazuju na neobično kulturno preplitanje tračanskih, keltskih i helenističkih uticaja. Kako je jedan tako složen i veličanstven predmet završio u danskoj močvari? Ova priča prati trag Gundestrupovog lonca, otkrivajući puteve trgovine, pokreta naroda i duhovnih svetova koji su oblikovali evropsku istoriju u praskozorje nove ere. Continue reading Gundestrupov lonac: Njegova priča od Balkana do Danske

BIZARNO – Mumija medicina: Znate li da su Evropljani jeli drevne egipatske mumije!?


U evropskoj istoriji postoji mnoštvo neobičnih i uznemirujućih poglavlja, ali malo šta može da parira praksi poznatoj kao “mumija medicina”. Tokom nekoliko vekova, širom Evrope – od renesanse do 18. veka – ljudi su verovali da konzumiranje praha napravljenog od drevnih egipatskih mumija ima lekovita svojstva. Od aristokratije do lekara, mnogi su se zaklinjali u moć ovog morbidnog “leka”. Kako je došlo do toga da se drevni ostaci koriste kao sredstvo protiv glavobolje ili unutrašnjeg krvarenja? U ovom tekstu otkrivamo bizaran spoj medicine, sujeverja i trgovine smrću. Continue reading BIZARNO – Mumija medicina: Znate li da su Evropljani jeli drevne egipatske mumije!?

700 GODINA OD OSNIVANJA ASTEČKOG CARSTVA: NASLEĐE JEDNE VELIČANSTVENE CIVILIZACIJE


Pre tačno sedam vekova, 1325. godine, grupa doseljenika iz plemena Meksika — danas poznatih kao Asteci — osnovala je grad Tenočtitlan na ostrvu usred jezera Tezkoko, na području današnjeg Meksiko Sitija. Taj trenutak nije samo početak jedne urbane metropole, već i rođenje civilizacije koja će tokom narednih stotinu godina izrasti u dominantnu silu centralnog Meksika — Astečko carstvo. Danas, sedam vekova kasnije, svet se priseća te moćne kulture, njenog uspona, dostignuća, ali i njenog tragičnog kraja pod španskim konkvistadorima 1521. godine. Continue reading 700 GODINA OD OSNIVANJA ASTEČKOG CARSTVA: NASLEĐE JEDNE VELIČANSTVENE CIVILIZACIJE

POBUNE U CRNOJ GORI ZA VREME NJEGOŠA: IZMEĐU SLAVE, KRVI I SUKOBA


Kada se spomene vladika Rade Petrović Njegoš, pred očima nam se ukazuje mitska slika mudrog, pesnički nadahnutog vladara, vizionara slobode, ali i pesnika čije su misli, reči i ideali uklesani u temelje crnogorske i srpske kulture. Ipak, iza strofa Gorskog vijenca, iza simbola planinske slobode i srčanog naroda, krilo se i jedno drugo lice vladavine Njegoša — ono puno unutrašnjih sukoba, krvavih obračuna, neprekidne borbe protiv anarhije i pobuna koje su ugrožavale njegov autoritet, pa i sam opstanak Crne Gore kao zametka države. Continue reading POBUNE U CRNOJ GORI ZA VREME NJEGOŠA: IZMEĐU SLAVE, KRVI I SUKOBA

Srebrenica u rimsko doba i srednjem veku: Grad srebra kroz vekove


U današnjoj javnosti, ime Srebrenica izaziva teške i emotivne asocijacije, pre svega zbog tragedije iz novije istorije. Ipak, ovaj grad ima mnogo dublje korene, ukorenjene u slojevima antičkog i srednjovekovnog nasleđa. Kroz gotovo dve hiljade godina, Srebrenica je bila važan rudarski, administrativni i trgovački centar — svojevrsna “kuća srebra” još iz vremena Rimljana, a zatim i jedno od ključnih mesta bosanskog srednjeg veka. Continue reading Srebrenica u rimsko doba i srednjem veku: Grad srebra kroz vekove